Hrvatska

Vladimir Cvijanović analizira ekonomsku politiku SDP-a: Posebno bode oči tvrdnja da poduzetnici jedini stvaraju vrijednost. Takav stav ukazuje na politiku "trećeg puta", koja se svodi na to da vlada osigura ekonomski rast koji će se preliti na druge društvene skupine, pri čemu je poduzetništvo preduvjet za sve.

Bliži nam se početak školske godine. No, da li u svaku klupu, u svakoj školi, učenici sjedaju ravnopravno? U Vukovaru školarci srpske i hrvatske nacionalnosti ne pohađaju iste razrede, ne koriste se istim udžbenicima, ne raspravljaju zajedno o zajedničkim temama. Umjesto da ih spaja, razred ih razdvaja.

Na Zelenoj akademiji koja je prošloga tjedna održana u Visu sudjelovalo je preko 180 aktivistkinja i aktivista, znanstvenika, novinara, kulturnih kreativaca i političara iz Hrvatske, zapadnobalkanske regije, Njemačke, Austrije...

Objavljujemo video zapise dviju javnih razgovora održanih na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koje je tijekom štrajka u srpnju ove godine organizirao sindikat Akademska solidarnost. Tribina "Javno i privatno visoko obrazovanje: međunarodna iskustva" bila je održana 12. srpnja, a tribina "U obranu javnog dobra" dan kasnije. U tim su razgovorima sudjelovali domaći i inozemni sveučilišni nastavnici, pripadnici sindikata i civilnog društva.

U ime članaka koji uvode "besplatno" obrazovanje i zbog kojih je spreman "pojesti šešire svih novinara", Vilim Ribić se na konferenciji NSZVO-a obrušio na oporbene političare, ujedno i profesore s Filozofskog fakulteta, a njihove kolege s pravnih fakulteta smatra nekompetentnima za ove zakone.

Radi potpunijeg uvida u specifično novo stanje duha na osovini MZOŠ-NSZVO, H-Alter donosi pismo Predraga Markovića, povjerenika navedenog sindikata, upućeno studentskoj aktivistkinji Andrei Milat, koja je na zajedničkoj listi objasnila razloge protiv donošenja novih zakona. Saznajte zbog čega sindikalni povjerenik zaziva ezoteriju i mladoj aktivistkinji preporuča hladno pivo.

Mjesecima je NSZVO šutio o prijedlozima nacrta zakonâ pružajući na taj način nijemu podršku neoliberalizaciji visokog obrazovanja i znanosti. Takva nijema podrška pretvara visoko obrazovanje i znanost u sredstvo kojim se stječe neka određena dobit za interesnu manjinu, dok se apatičnoj većini usta zatvore sindikalnim igrama i bakalarom.

Unatoč tome što je nakon čak dvadeset godina čekanja politički vrh napokon odlučio krenuti u očito selektivno utjerivanje pravde, uhićenjem Brodarca, Milankovića i Bošnjaka ne naslućuje se da bi uskoro na naplatu mogao stići i dug nekadašnjem vrhu HDZ-a, dio čijih članova još uvijek "operira" i u aktualnoj Vladi. A u međuvremenu obitelji žrtava plaćaju enormne sudske troškove zbog izgubljenih procesa.

Na "uzorku" Varšavske razotkrivena je neoliberalna praksa urbane kolonizacije koja je u maštovitim varijantama obilježavala hrvatsku tranziciju i nipošto ne sustaje, štoviše razvija se. Razotkriveni su njezin ideološki supstrat, inicijatori i protagonisti, ali otvorene i alternative koje upućuju da nije sve sivo i da može biti drukčije.

Konkretni Prajd koji slijedi u Zagrebu, 18. lipnja, osobno prvenstveno vidim kao zahtjev za promjenom ovog društva. Prajd je prijetnja društvenim vrijednostima koje nas sve zajedno tlače. I zbog toga odlazak na Prajd smatram moralnom obavezom i svojom građanskom dužnošću. Prajd se podržava dolaskom. Druge opcije nema.