Hrvatska

Reakcija udruge DEŠA - Dubrovnik: Gospođa Cvjetana Plavša Matić zaslužila je postati počasnom članicom DEŠE još u devedesetim godinama dok je radila u Vladinom uredu za žrtve rata i to za pomoć i zalaganje koje je pružala u našim zajedničkim nastojanjima kako bi pomogli prognanicima i izbjeglicama.

Nisam počela razmišljati o djeci jer sam, prevrćući se po krevetu, okrznula čovjeka čije oči priželjkujem vidjeti na licu vrlog novog bića, ili jer mi biološki sat otkucava i jajašaca je svaki mjesec sve manje, ni zbog konvoja mama s kolicima na Rivi ranije istog dana. Poželjela sam ih nakon preksinoćnjeg Dnevnika.

Može li se učenje, prehrana, rad, organizirati na drugačijim principima? Nekoliko manjih zajednica koje su se okupile u posljednjih nekoliko mjeseci traže odgovor na ovo pitanje. U Zagrebu tako djeluje Grupa solidarne razmjene, aktivisti Zelene akcije održali su do sada tri radionice razmjene vještina...

Gordan Bosanac, donedavni programski voditelj Centra za mirovne studije, komentira svoja iskustva u komunikaciji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva

Suzana Kunac, feministička aktivistica, konzultantica i kandidatkinja za novi saziv Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, analizira dosadašnji rad Zaklade i ukazuje na stvari koje bi trebalo poboljšati

Prof, dr. Dražen Lalić, predloženi kandidat za člana Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, govori o svojim motivacijama za sudjelovanje u radu toga tijela, te o svojoj viziji javne financijske podrške civilnom društvu.

Cvjetana Plavša Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, objašnjava zašto Zakladin rad nije transparentniji no što jest.

H-Alterov dossier o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva: 222 milijuna doniranih kuna, 39 raspisanih natječaja, 30 poziva za iskaz interesa, 28 nefinancijskih javnih nagrada, 58 nagrada "Škola-prijatelj zajednice", 69 okruglih stolova, 23 broja časopisa Civilnodruštvo.hr, 25 publikacija i još puno, puno više!

Ususret referendumu: Manje mogu pogriješiti ako zaokružim "protiv", jer će mi, ukoliko to predstavlja i većinsko raspoloženje javnosti, ubrzo ponovo servirati novi referendum na kojem mogu ispraviti takvu pogrešku, dok u suprotnom slučaju prilika za ispravak greške više ne postoji.

Ultradesni pokret "Volim Hrvatsku - ne u EU" poslužio je u navijačkoj kampanji uoči EU-referenduma kao savršeno strašilo za one koji se "još dvoume" bi li na glasali "za" ili "protiv". Masovni mediji na čelu s HRT-om uglavnom ignoriraju kritike ulaska u Uniju koje dolaze od strane ljevičarski orijentiranih intelektualaca.