Politika

U kršenju temeljnih ljudskih prava Mirjane Pukanić upravo svjedočimo tome kako nakon temeljnih institucija zakazuju i kontrolni mehanizmi države, oni koji bi trebali štititi ustavnost i nadgledati provođenje zakona.

Borislav Mikulić: Klanovske društvene veze, osobni i parapolitički interesi šefova NGO-ova, kao što je HHO-a, daju logistiku za honoriranje državnog odvjetnika. Uz malobrojne časne izuzetke, mislim da je NGO-scena sa svojim replikama hijerarhijskih odnosa, predominacijom logoreičnih figura koje samo mijenjaju mjesto u najboljoj igri u gradu, najspektakularniji civilno-kulturni karambol u državi, a i šire.

Filozof i publicist Borislav Mikulić u razgovoru za H-alter: O Nives Celzijus i Kiklopu, o medijskom kvaziinteresu za Karla Marxa, o Hrvatskoj kao zemlji znanja, o Baracku Obami i antibirokratskom sindromu, o prosvjedima u Grčkoj i padu potrošačke moći, o interesima banaka i majci Terezi, o pečenom puranu Berlusconiju i njegovoj istini, o Ivi Sanaderu i Tuđmanovu šinjelu...

Nakon što se oporavimo od nostalgičnog šoka nad time da se sveučilište neumitno mijenja, da bismo procijenili Bolonjske reforme potrebno je upitati se: reforma iz čega u što? U hrvatskom kontekstu, gdje sveučilišta odlikuje reakcionarnost, oslanjanje na državu uz neregulirano poigravanje tržišnim principima, te društveni autizam - reforma je nužna i dobrodošla, ali ostavlja otvorenim pitanje što želimo njome postići.

Facebook revolucija, dva tjedna poslije: Ako liberali u svojem propagiranju jednakih šansi propuštaju uvidjeti da nominalno brisanje društvenih razlika ne čini i brisanje razlika u praksi, te da je državna intervencija potrebna kako bi se šanse barem malo uravnile, onda je na ljevici da izvrši pritisak da tako i bude. Na žalost, ljevica se odavno predala okretanjem liberalnom trećem putu, kaže Martin Beroš, treći govornik na zagrebačkom prosvjedu.

Jakša Matovinović i Dalibor Markušić, suorganizatori Facebook prosvjeda, za H-alter govore o dometima demonstracija koje su očito zaplašile političku elitu, o planovima i oblicima budućeg organiziranja, o udrugama, strankama i korporativnim medijima, o Bruni Bušiću i Petru Krešimiru, o slobodi govora i pokliču Za dom spremni, o hrvatskoj političkoj emigraciji u Australiji, o evoluciji i revoluciji...

Ništa nije moglo zaustaviti našeg predsjednika da, osim što je svekolikoj javnosti obznanio da se - kao i svaki građanin (?! ) - boji i za vlastiti život, nastavi u javnost lansirati vlastite teorije i saznanja iz pouzdanog izvora. Koga i čega bi se bojao predsjednik? Mesić je ovom izjavom definitivno potvrdio da bi i sam mogao biti u istoj rizičnoj skupini u kojoj je bio i Ivo Pukanić. A o čemu god da je riječ, njih dvojica u toj priči nisu se smjeli naći zajedno.

Predsjednik HHO-a Ivo Banac u intervjuu E-novinama - o Vladinim mjerama za otkrivanje ubojica Ivane Hodak, o aferi Pukanić i tjedniku Nacional, o suđenju Branimiru Glavašu, o Veljku Miljeviću i sukubima u HHO-u, o navodnim vezama predsjednika Mesića s podzemljem, o Bleiburgu, Thompsonu i Vili Velebita, o položaju Srba u Hrvatskoj...

H-alter je upitao hrvatske znanstvenike, političare, aktiviste i novinare za koga bi glasali, da mogu, na američkim izborima. Vjeran Katunarić: Obama nije radikal, a možda nije ni reformator; Dražen Kalogjera: McCain mi ulijeva više povjerenja; Jadranka Kosor: Za McCaina, zbog Sarah; Željana Buntić-Pejaković: Obama je zaslužan za jačanje ženskih prava; Zoran Milanović: Obama je svjež vjetar…

Najavljene mjere za suzbijanje organiziranog kriminala nisu se fokusirale na istraživanje sumnjivog porijekla imovine uglednih pripadnika nove hrvatske elite, pa se nameće potreba stanovitog opreza spram tih mjera. Hrvatska inačica američkog patriotskog zakona mogla bi se zvati HR DOZA POKERA - Hrvatski Domovinski Zakon Podnošljive doze Organiziranog Kriminaliteta i Represivnih Aktivnosti.