Planet Zemlja

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić brani spalionicu otpada u Resniku namećući ideju da alternative nema. Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, na današnjem prosvjedu mu je poručio: Danas ćemo vam pokloniti veliko uho da bolje čujete alternativu. Donijeli smo i mala uha za članove poglavarstva. Nijedna županija u Hrvatskoj ne gradi spalionicu, već sve grade centre za gospodarenje otpadom.

Čak i ako se zaletio, Zoran Oštrić otvorio je traumatično pitanje: kome i kako odgovaraju građanske inicijative i udruge kad preuzmu odgovornost za neku akciju? One same po sebi nisu dovoljne ako ne uspiju stvoriti kritičnu masu otpora aktivnog građanstva. Pogotovo ako i same pomalo zaziru od javnosti, ako su sklone elitizmu i konspirativnosti.

'Važno je naliti beton u mozak da popuni sve vremenske praznine tijekom kojih bi čovjek mogao početi razmišljati, u kojima bi se možda trgnuo iz noćne more i vidio gomilu žica priključenih na njegov um koje ga truju trivijalnostima. Zato postoji industrija zagubljenog vremena, industrija zabave'... Autor ovoga eseja nudi odgovor svim prijateljima, zaglušenima duboko u vrevi matrice, kojima je teško čuti i razumjeti: što je ekoselo i čemu uopće služi?

Kao što su prije nekoliko dana najavili aktivisti Prava na grad i Zelene akcije, danas su započete pripremne radnje za gradnju Hoto centra na Cvjetnom trgu. Nekoliko radnika tvrtke Prajo & Co postavili su ispred bivše Tiskare zaštitnu ogradu i odstranili su stupove za uličnu rasvjetu koji se nalaze na tom dijelu trga. Potom su otišli na pivo i to je, izgleda, bilo sve za danas.

Ministarstvo kulture ne suočava se s otporom lokalnog stanovništva kada je riječ o zaštićivanju prirode prvi put tek sada, u slučaju Malog Lošinja i obližnjeg rezervata dupina. Sjetimo se samo naglo otkazanog javnog uvida u proglašenje Neretve parkom prirode, kada je skupina lokalnih političara lobirala da se postupak prekine, ili namjerno izazvanih požara u krugu Vranskog jezera... Lokalno stanovništvo smatra tradicionalni način života svojim neotuđivim pravom, zaboravljajući često da resursi nisu neograničeni.

Ana Musa, predsjednica dubrovačko-neretvanske podružnice udruge Lijepa naša: Stotine tisuća tona opasnog tereta - antracita, glinice, boksita, klinkera, petrol-koksa, razasuto je na otvorenom području Luke Ploče, bez ikakve zaštite. Prema evidenciji Društva Žrtve azbesta iz Ploča, 300 Neretvana umrlo je od azbestoze uzrokovane azbestnim otpadom. U dolini Neretve na djelu je zločin vlasti nad vlastitim građanima.

Aktivisti Zelene Akcije organizirali su akciju ispred centrale HYPO Grupe u kojoj se održavala godišnja konferencija dioničara INA-e. Transparentima i lecima upozorili su dioničare da ostvaruju profit u kompaniji koja se ne drži ekoloških standarda, ugrožava zdravlje ljudi i izaziva klimatske promjene.

Andreja Gregorina, predsjednica ogranka Cres – Lošinj udruge Eko Kvarner: Prijedlog za zaštitu Osoršćice pretvara se u jeftin paravan za njezinu buduću devastaciju. Bude li sagrađena, žičara dužine 1900 m nepovratno će nagrditi njezinu iznimnu krajobraznu vrijednost. K tome, INA je na vrhu Osoršćice izgradila antenski toranj, i u tu svrhu je napravila radni pojas duljine deset kilometara i širine pet metara, koji potom nije sanirala, nego ga se još i proširuje. Ukoliko ne budu ostvareni uvjeti za strogu kontrolu tog makadamskog puta, sami ćemo pronaći način da onemogućimo prolaz neodgovornim motoriziranim građanima i turistima.

U Mojkovcu, 100 kilometara sjeverno od Podgorice, gdje je u tijeku sanacija jalovišta – jezera punog otrova – nastalog zbog bivšeg rudnika olova i cinka sreli smo savjetnika crnogorskog Ureda Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Jerneja Stritiha. Nekadašnji zamjenik slovenskog ministra okoliša danas je samostalni poduzetnik koji pokušava osmisliti održivi turizam u nekoć industrijskom gradiću.

Uz Dan planeta Zemlje: Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. želimo platiti 1,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…), a trenutno proizvodimo tek 0,7 posto, lako možemo zaključiti da strateški potezi naše zemlje jako odskaču od ciljeva zajednice država kojoj svakodnevno deklarativno težimo...