Hrvatska

Što od novčarskog ili energetskog sektora kratkoročno, srednjoročno i dugoročno želimo? Koje sektore želimo sačuvati, a koje ne? Je li nam važniji ZERP ili EU? Je li važnije imati most za Pelješac ili ulagati u znanost i obrazovanje? Zašto? Je li normalno da su definirani prioriteti znanstvenog rada toliko široki i rastezljivi da niti jedan znanstveni projekt u državi još nije odbijen iz razloga što ne spada u te prioritete? Je li normalno da školujemo tisuće ekonomista i pravnika za burzu rada?

Studentski prosvjedi u Zagrebu i Puli: Država za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje u okupaciji Afganistana 250 milijuna, dok je za prošlu godinu izdvojila 78 milijuna kuna za obrazovanje, rekla je Andrea Milat, jedna od organizatorica prosvjeda.

Nepotizam, sukobi interesa i korupcija u hrvatskoj znanosti: Je li se itko zapitao zašto su neki članovi nacionalnih tijela za dodjelu sredstava za znanstvene i tehnologijske projekte rezignirano podnijeli ostavku kada su uvidjeli da su popisi projekata koje je objavilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta različiti od onih koje su ta tijela pripremila nakon i onako prilično dvojbenih postupaka recenzije i vrednovanja, na što nitko od odgovornih nije reagirao?

Ususret studentskim prosvjedima protiv komercijalizacije Sveučilišta, 5. studenog: Opravdano strahovanje za budućnost financiranja sljedeće godine diplomskih studija, i studija uopće, nagnao je aktivni i osviješteni dio studentske populacije, koji i ovog puta dolazi sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i PMF-a, na ponovnu mobilizaciju svojih kolega u svrhu postizanja standarda koji imaju studenti u zemljama poput Švedske, Finske, Estonije, Irske ili Norveške.

Boris Hajoš, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva: Mislim da su najviši mogući iznosi koje jedna organizacija može dobiti od Nacionalne zaklade, od 380 tisuća kuna za natječaje i 150 tisuća kuna za pozive za iskaz interesa za suradnju, izuzetno visoki, za neke realni, ali nadasve razvojni. Za izdatke za poslovanje Zaklade u 2007. godini izdvojili smo nešto više od 5 milijuna kuna, što je prihvatljivo.

Fašizam i antifašizam nekad i danas: U studentskom domu koji je nekad nosio ime Ljubice Gerovac, premlaćuju studente jer govore dalmatinskim narječjem; nedaleko mjesta na kojem je ubijen Krsto Ljubičić, napadaju djevojku čiji izgled im se ne sviđa; premjer Sanader kaže da Hrvatska počiva na stečevinama antifašističke borbe, no zaboravljeni spomenici u grmu na Cvjetnom naselju i na zidu Botaničkoga vrta simptom su vlasti koja antifašističku borbu nema namjeru voditi.

Novinari, odjeveni u majice s natpisom NOVINAR- jedinica za opću nesigurnost, poneki građanin i par SDP-ovaca okupili su se pred Kamenitim vratima gdje se prisutnima prvo obratio Luko Brailo koji je upozorio na brak mafije i države nauštrb novinara

Ukoliko u hrvatskoj obrazovnoj politici ne postoji dovoljno samoinicijative za mjere kojima bi se povećale šanse sposobnim mladim ljudima manje obrazovanih roditelja i onih slabijeg materijalnog stanja, kao poticaj bi mogla poslužiti obveza bavljenja smjernicom Bolonjskog procesa koja se zove socijalna dimenzija. U protivnom, kao društvo nastavljamo prešućivati, a time i legitimirati, obrazovne nejednakosti koje rezultiraju manjkom obiteljskih ekonomskih sredstava ili lošim izborima roditelja.

Ugledni ekonomist Dražen Kalogjera u razgovoru za H-alter iznosi što bi Hrvatska trebala napraviti da ekonomski ojača: Ulaganje u poljoprivredu, plinofkacija, fleksibilniji tečaj kune, izgradnja LNG terminala na Krku, gradnja nuklearnih elektrana, ulazak u EU i NATO, skandinavski model tržišne liberalne ekonomije uz stroge ekološke propise. Oslobođenje Miroslava Kutle optužbi za malverzacije dokazuje da je nešto trulo u državi Danskoj.

Varaju se oni koji misle da će fizičkim resursima i novcem skupljenim u Kanadi i Njemačkoj ili ukradenim umirovljenicima moći stvoriti Smithovu nevidljivu ruku. Nevidljiva ruka je vodila Miroslava Kutlu pa je završio u pritvoru, a još nevidljivija ga je spasila zaslužene zatvorske kazne. Hrvatskoj predstoji veliki korak pridobivanja socijalnog povjerenja, no iza svih akcija koje savjetuju teoretičari javne i socijalne politike opet stoji glavni kamen međaš - politička volja onih moćnika koji žive od politike.