Europa

Nataša Kandić, predsjednica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, za H-alter komentira uhićenje Radovana Karadžića: Nema više dileme oko toga da li je netko spreman da uhiti i Ratka Mladića. Nakon hapšenja Karadžića, Mladić nije netko zbog koga bi se Srbija dalje žrtvovala. Vrata su definitvno otvorena, pitanje je vremena kada ćemo sve haške optuženike vidjeti u Haagu. Čini se da će haški sud ipak završiti svoj mandat uhićenjem najvažnijih optuženika, koji su ključ rješavanja događaja iz prošlosti.

Činjenica da je Radovan Karadžić uhvaćen u javnom gradskom prijevozu, negdje kod Batajnice, i da se s punom torbom stvari navodno spremao na ljetovanje u Split (?) svjedoči dvije stvari: da se osjećao sasvim sigurno, i da su ga Srbi, da su to htjeli, tehnički mogli uhapsiti u svakom trenutku u minulih 13 godina, koliko je proveo u bijegu.

Kako to da ovakav zločin i do danas ima samo izoliranu pažnju jednog naroda - onog koji je podnio žrtvu!? Židovi su uspjeli internacionalizirati Holokaust, i to već desetljećima. Možda se razlog djelomično krije i u broju žrtava. Ono što neki ugledniji Bošnjaci smatraju, a što možda i nije netočno, da zločin u Srebrenici ne budi emocije kod drugih iz razloga što su žrtve - muslimani.

Kako dalje nakon irskog NE Lisabonskom ugovoru? Da bi stupio na snagu sve članice ga moraju ratificirati i time je ugovor irskom odlukom u principu propao. No odluka europskih čelnika je nastaviti dalje s procesom ratifikacije. Pri tome upravo irsko NE, nakon propalog ustava nudi možda zadnju priliku trezveno rekapitulirati o budućnosti Europske unije.

Bosna i Hercegovina je susjedna zemlja Hrvatskoj i daleko od Turske. Ipak, čini se da će ova utakmica nogometne četvrtzavršnice biti emotivnije doživljena u BiH nego u Hrvatskoj i Turskoj zajedno. Je li zaista Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Europi u kojoj će zbog nogometnog prvenstva morati intervenirati specijalna policija? Iako sama BiH ne nastupa na ovom prvenstvu!

Portret Elvira Lakovića Lake, bosanskohercegovačke uzdanice na beogradskoj Pjesmi Eurovizije: Lakina umjetnička pojava, isključivo usmjerena na ljubav, pozitivno utječe na sve tri nacionalne javnosti u BiH. Laka je jedina pojava kojoj nitko ne može naći mrlju u karijeri niti bilo kakve nacionalne prizvuke. Iako je teško dokazati, čini se da Laka (po imenu Bošnjak) u Banja Luci ima veću podršku nego što je to prošle godine imala Banjalučanaka i Srpkinja Marija Šestić sa svojom pjesmom za Eurosong. Ovo ilustrira koliko je Laka značajan za razoreno bosanskohercegovačko društvo.

Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Moguće je pokrenuti svjetsku akciju pod vodstvom Europske Unije. Treba stvoriti platforme i penetrirati u međunarodne institucije, izmisliti nove socijalne forume kao što su liberali izmislili Helsinški proces, gurati svjetske socijalne standarde, boriti se protiv eksploatacije. EU bi mogla to započeti, no mogao bi se stvoriti i svjetski pokret, vezati se na Rusiju, Brazil i snage koje dolaze, i boriti se za socijalni standard. To je zamislivo, ali pitanje je da li je izvedivo.

Djevojke se zavjetuju na celibat, mijenjaju rodne osobine i preuzimaju društvenu ulogu muškaraca. Poigravanje tradicionalnim rodnim zadatostima danas se smatra dijelom individualnih sloboda, no u tradicionalnim društvima istupanje iz roda je posljedica izvanjske nužde. Virdžine su se javljale unutar balkanskih plemenskih zajednica, najčešće zbog vjerovanja da sudbina ljudi u onostranosti ovisi o osiguranju muškog potomstva.

NATO, stabilnost regije i Hrvatska: Srbija i Hrvatska su države koje funkcioniraju na daljinski upravljač pa bi se, u slučaju da opet zaiskri, povinovale komandi Uncle Sama, bez obzira na njihovo članstvo u NATO-u. Politolog Dejan Jović smatra da SAD niti ne žele trajnu konsolidaciju na ovom prostoru, već im odgovara postojanje kriznih žarišta preko kojih mogu upravljati stranama u sporu.

Ekologist Karel Lipič iz Zveze ekoloških gibanj Slovenije upozorava na moguće štetne posljedice NATO-ovih vojnih baza: Prihod od vojnih baza nosi sa sobom trgovinu bijelim robljem i veliki rizik od pojave različitih bolesti, pa se na kraju ispostavlja da nema koristi od vojnog turizma. Veliki apetit vojnih struktura uzrokovat će probleme za kvalitetu života ljudi u Posavju, a odrazit će se i prekogranično na Hrvatsku. Zbog Piranskog zaljeva smo kao u ratnom stanju, ali kad je riječ o NATO-vom interesu, između dviju zemalja problema nema.