H-Alter
17.-19.5.2007., Dubrovnik

Organizator: Ženska infoteka u suradnji s Fondacijom Heinrich Böll – Ured u Zagrebu i Interuniverzitetskim Centrom u Dubrovniku Cilj seminara je utvrditi na koji način postojanje razlika među feministkinjama - po zanimanju, tipu ekonomskog sektora u kome rade, materijalnom statusu, društvenom statusu, vrsti i stupnju obrazovanja itd., utječe na dostupnost znanja i društvene moći ženama kao skupini za sebe. Praktična promjena položaja žena u društvu zahtjeva djelovanje koje počiva na razumijevanju postojećih odnosa moći, dominacije i (re)produkcije društvenih uloga. Iz potrebe za empirijski utemeljenom analizom društvenih fenomena značajnih za položaj žena, kao i za raspravama baziranim na takvoj analizi, razvio se seminar 'Žene i politika'. Ženska infoteka, institucija koja se sistematski bavi prikupljanjem dokumentacije i informacija koje su tiču žena, i koja istodobno surađuje s mrežama aktivističkih ženskih nevladinih organizacija, odabrala je kao okosnicu višegodišnjeg projekta internacionalnih konferencija i seminarskih radova naslov "Žene i politika". Pritom pojam 'politika' koristi u širem smislu; podrazumijeva pod njime sve sfere društvenog života u kojima žene (ne) sudjeluju. Seminar je, u skladu s njegovom svrhom, organiziran kao susret feminističkih aktivistkinja i istraživačica, znanstvenica te politički angažiranih intelektualki. Svake godine seminar je usredotočen na neki drugi aspekt društvenog života koji je relevantan iz feminističke perspektive. Tema ovogodišnjeg seminara su 'Klasne razlike u feminizmu'. Tokom zadnja dva desetljeća pitanje klasnih razlika u feminizmu postavile su feministkinje koje dolaze iz zemalja tzv. Trećeg svijeta (Spivak, Jajawardena, Ray). Njihovi doprinosi javili su se kao reakcija na jačanje procesa globalizacije (i njezine nepoželjne posljedice) na ekonomskoj i političkoj razini. Evropske feministkinje (sa Zapada, ali i iz istočne Evrope) tim se pitanjem nisu bavile iz više razloga, ali prvenstveno stoga što nositeljice feminističkog pokreta u velikoj većini potječu iz srednje klase i pripadaju intelektualnoj eliti. No, od pada tzv. komunizma/socijalizma klasne razlike unutar feminističkog pokreta postaju sve izraženije, kako unutar nacionalnih okvira, tako i u odnosu između feminističkih struja na zapadu i istoku Evrope. 'Klasa' je pojam koji u sociologiji ima strogo ekonomske konotacije. Tokom devedesetih to je značenje postalo vrlo nepopularno zbog njegovih marksističkih korijena i pojam se zadržao u upotrebi samo u svom širem značenju (klasa kao kategorija ili grupa s određenim značajkama). Klasa u tom širem smislu prikladna je za naslov teme ovogodišnjeg seminara jer omogućava da se iz analize ne izostavi neki aspekt za koji bi se moglo pokazati da ima velik utjecaj na društvenu stvarnost. Međutim, kako su političke i kulturološke promjene u Evropi uzrokovane zahtjevima s područja ekonomije, nije mudro tek tako se odreći užeg, marksističkog i weberovskog, značenja pojma klasa. Činjenica da su se politička ljevica i civilno društvo izgubili, i da ih je potrebno nanovo definirati, za feministički pokret znači da je različita sredstva i (u nešto manjoj mjeri) ciljeve, koji postoje pod zajedničkim nazivnikom feminističkog pokreta, nužno protumačiti u kontekstu trenutne ekonomsko-političke konstelacije. U ovom post-tranzicijskom trenutku, u doba formiranja novog svjetskog poretka, razumijevanje društvenih kategorija odgovornih za razlike među feminističkim pristupima važno je kako bi se moglo iznova promisliti o ciljevima, strategijama i saveznicima/cama feminističkog pokreta. Na 11.-om po redu seminaru 'Žene i politika' namjera je vidjeti na koji način postojanje razlika među feministkinjama - po zanimanju, tipu ekonomskog sektora u kome rade, materijalnom statusu, društvenom statusu, vrsti i stupnju obrazovanja itd., utječe na dostupnost znanja i društvene moći ženama kao skupini za sebe. Zanimaju nas odgovori na slijedeća pitanja: Koji su feministički pravci danas prisutni i značajni? Koje razlike u prioritetima i shvaćanju mjera koje je prikladno poduzeti razjedinjavaju feministički pokret? U kojoj se mjeri te razlike u interpretaciji feminističke teorije javljaju kao rezultat različitih društvenih pozadina i položaja? Koje društvene kategorije imaju najveći utjecaj na formiranje različitih pristupa feminizmu? Na koji način na feminističku borbu utječe činjenica da nitko ne pripada u samo jednu društvenu kategoriju, nego u cijeli niz kategorija koje se međusobno presijecaju i pritom proizvode komplicirane petlje privilegiranih i depriviranih skupina? U kojoj mjeri postojanje partikularnih interesa vezanih uz pripadnost ovoj ili onoj marginaliziranoj skupini odnosno ovoj ili onoj eliti dovodi do međusobnog nerazumijevanja i divergencije interesa među feministkinjama, a u kojoj mjeri ono omogućuje veći pristup znanju, moći i bogatstvu ženama kao skupini za sebe? U kojoj mjeri okoštavaju razlike između akademskog, profesionalno-aktivističkog i grassroot aktivističkog feminizma, i zašto? A na kojim poljima se uspješno nadopunjavaju, i zašto? POZIVAMO ZAINTERESIRANE da svoj doprinos diskusiji oko navedenih pitanja obrazlože u formi teksta (minimalno 10 kartica) i pošalju na email Ženske infoteke: zinfo@zamir.net Molimo da prijavi priložite ime organizacije u kojoj ste zaposlen/a odnosno čija/i ste član/ica, kao i Vaša područja interesa. Seminar je namijenjen prvenstveno znanstvenicama-istraživačicama i aktivistkinjama s područja feminizma i ljudskih prava žena, iz istočne Evrope, ali je otvoren i drugima koje/i mogu doprinijeti raspravi ili žele to područje bolje proučiti. Kriteriji za odabir sudionica/ka bit će slijedeći: 1. Odgovara li primljeni rad temi seminara? 2. Znanstveni pristup argumentaciji 3. Nastojanje da odbrani radovi pristupaju temi iz različitih perspektiva Ukoliko ste zainteresirane/i za sudjelovanje, molimo vas da nam se javite što prije kako bismo mogle nastaviti s organizacijom seminara. www.zinfo.hr