H-Alter
Centar za mirovne studije uputio je otvoreno pismo Vladi RH i Hrvatskom Saboru povodom prijedloga Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH te Zakona o tajnosti podataka

Dva nedavna Vladina prijedloga zakona najvaljuju opasan trend odustajanja od učinkovitog građanskog nadzora sigurnosnih službi i smanjivanja javnog uvida u rad državnih tijela. Smanjenje ovlasti Vijeća za nadzor sigurnosnih službi onemogućilo bi učinkovitu kontrolu dok bi promjene Zakona o tajnosti podataka onemogućile pristup informacijama. Građanski nadzor neophodan je za postepeno povećanje povjerenja građana u sigurnosne službe, a otvorenost u radu državnih institucija preduvjet je povjerenja u njih. Izmicanje nadzora iz sfere građanskog nadzora u odgovornosti saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ponovo bi nas vratilo na već iskušan nedostatan mehanizam kontrole.

Nije teško dokazati da je zbog mogućeg kršenja ljudskih prava od strane sigurnosnih službi neophodan dodatni nadzor. Podsjećamo da je nakon 3. siječnja 2000. utvrđeno je da su sigurnosne službe prisluškivale više od 120 novinara, brojne oporbene političare i aktiviste za ljudska prava. Procjenjuje se da su sve službe otvorile tisuće spisa protiv pojedinaca i grupa. Sve to uz nadzor saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost. Nemoćni oporbeni zastupnici koji su sudjelovali u radu odbora napustili su Odbor.

Sigurnosne službe su prisluškivale novinare i nakon 2000. Sjetimo se prezentacije tadašnjeg ravnatelja POA-e pod naslovom "Informacija o obavještajno-medijskim manipulacijama sa ciljem diskreditacije RH", iz ožujka 2004. kojoj je prethodila sustavna operativna obrada. Umjesto da se bave svojim ustavom i zakonom definiranim zadaćama uhodile su novinare i optužile ih za urotu.
Odbor unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije mogao vršiti učinkoviti nadzor ni tada ni sada pa je upravo zbog toga osnovano Vijeće za nadzor sigurnosnih službi. Slabljenje građanskog nadzora i svođenje Vijeća na poštanski sandučić za pritužbe značilo bi odustajanje od kvalitetnije zaštite ljudskih prava. Inzistiramo da se nastavi razvijati model nadzora u kom sudjeluju ljudi angažirani na zaštiti ljudskih prava koji neće pristati na zloupotrebe pravdane pozivanjima na nacionalnu sigurnost i koji će u svom radu inzistirati na principu otvorenosti u radu državnih tijela.

Jednako tako, poučeni dosadašnjim iskustvom da su zaposlenici u sigurnosnim službama u nekoliko navrata kršili ljudska prava osoba koje su intervjuirali ili nadzirali, tražimo da svatko zaposlen u obavještajno sigurnosnoj zajednici prođe edukaciju iz osnova ljudskih prava i građanskih sloboda u koju će biti uključene i organizacije za zaštitu ljudskih prava kako bi se što manje povrijeđivala prava građana RH zagarantirana Ustavom i međunarodnim standardima. 
 Gordan Bosanac
programski voditelj Centra za mirovne studije