Od prosječnog Hrvata Zagrepčani su bogatiji oko 80 posto, stanovnici Istarske županije 38 posto, a Primorsko-goranske oko 18 posto. Neznatno iznad prosjeka još se drži Ličko-senjska županija, dok stanovnici ostalih dijelova Hrvatske imaju BDP po glavni stanovnika manji od prosjeka zemlje. Najsiromašnija je Vukovarsko-srijemska županija u kojoj BDP po stanovniku iznosi tek 57,5 posto hrvatskog prosjeka, što znači da su stanovnici te regije oko tri puta siromašniji od Zagrepčana. To su pokazatelji najnovijeg istraživanja Svjetske banke “Procjena životnog standarda u Hrvatskoj”, koje je nedavno uručeno Vladi i ona bi se o njemu trebala uskoro očitovati. U promatranom razdoblju od 2001. do 2003 godine najstabilniji rast imale su najrazvijenije županije: Zagrebačka, Istarska i Primorsko-goranska. Njihova povoljna ekonomska struktura, demografski trendovi i obrazovanost stanovništva govore da imaju i najveće potencijale za budući razvoj. Istodobno, najsporiji rast zabilježen je u županijama središnje i istočne Hrvatske, a njihove predispozicije upozoravaju da su izložene velikom riziku od daljnjeg zaostajanja. Studija donosi obuhvatan prikaz socijalnih i ekonomskih karkateristika hrvatskih regija, a Vladi bi trebala poslužiti kao analitička podloga za izradu regionalne razvojne strategije. Takvu strategiju Hrvatska još nema, a ona je važan uvjet za ulazak Hrvatske u EU. Marina Klepo