Uobičajena praksa "lažnog" bolovanja

U ovo blagdansko vrijeme većina je zaposlenih na godišnjem odmoru, kako vlastitom inicijativom, kako zbog kolektivnog godišnjeg odmora na kojem je trenutačno u Hrvatskoj, prema procjenama, i do 300.000 ljudi. No, ima i onih koji se nisu mogli odmarati uživajući na zarađenom dopustu, pa su ga izborili uzimanjem "lažnog" bolovanja. I to nije samo blagdanska praksa, nego gotovo učestala pojava kod zaposlenih u našoj zemlji. Naime, prema podacima iz istraživanja portala MojPosao u kojem je sudjelovalo preko 1000 posloprimaca i preko 100 poslodavca, uočeno je da je svaki osmi zaposlenik u 2006. godini bio na bolovanju iako je bio zdrav. Na "lažnom" je bolovanju bio u prosjeku četiri dana. Kako bi se domogli bolovanja, najčešće se navodila iscrpljenost na radnom mjestu. A prema istom istraživanju, najviše je lažnih bolovanja bilo u ovoj godini među zaposlenima u Istri i Primorju. A gleda li se ukupna brojka svih odobrenih bolovanja u ovoj godini njih čak 25 posto odobreno je prema lažnim bolestima. A lažima se, ne bi li se dokopali bolovanja, podjednako koriste i muškarci i žene. No malo je raznolikija situacija kada je u pitanju stručna sprema. Osobe sa završenom srednjom školom češće su na lažnom bolovanju (16%) od osoba sa fakultetom ili akademijom (9%). Financijski najisplativije je uzeti bolovanje na malodobno dijete, za koje se odobrava 100 posto naknade mjesečnog primanja. Stoga ne začuđuju i oni koji lažu tražeći bolovanje za dijete. No, u svojim namjerama ostati na bolovanju unatoč lažnoj bolesti, čak 13% zaposlenika koštalo je otkaza na radnom mjestu. Da poslodavci nisu toliko naivni, svedoči i podatak da ih je polovica otkrila kada su njihovi zaposlenici lagali o razlozima izostanka s posla. Najviše na lažna bolovanja odlaze primjerice oni zaposlenici koji imaju manje od 18 dana godišnjeg odmora, kao i oni s niskim primanjima; do 2.000 kuna. Na lažno bolovanje odlaze najmanje oni koji zarađuju više od 10.000 kuna. I dok primjerice svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj već sada razmišlja što slagati kako bi već sutra izbjegao novi radni dan, zaposlenici u Švedskoj imaju pravo izostati s radnog mjesta i do pet dana bez da poslodavcu moraju navesti razloge izostanka. Četiri dana takvog izostanka su mu plaćena 80 posto proječnog mjesečnog primanja, dok je jedan i to onaj prvi dan izostanka, neplaćen. Ovoj praksi, koja je doista primamljiva, Šveđani ipak tako često ne pribjegavaju.