Unaprjeđenja izbornog proscesa

Cilj okruglog stola, koji je okupio sve ključne sudionike izbornog procesa u Hrvatskoj, je dati osvrt na prošle parlamentarne izbore, raspraviti ključna pitanja u njihovoj pripremi i provedbi, kao i odrediti prioritete i preporuke za njihovo poboljšanje. „Izbori, njihova provedba i stupanj razvoja demokracije svakog društva su međusobno neposredno i uvjetovani i povezani. Što je demokratski razvoj društva viši, to se zahtijevaju sve razvijeniji, sigurniji i otvoreniji izborni sustavi te takav zakonski okvir i takva organizacija provedbe izbora koji će jamčiti puno ostvarenje slobode volje birača i potpunu sigurnost kako samog postupka, tako i potpuno povjerenje u izborni rezultat. Jednako tako, što je izborni postupak i njegov zakonski okvir razvijeniji, to je sama demokratizacija društva sigurnija i razvijenija. Zato i ovaj skup praktičara, neposredno nakon provedenih izbora 2007., za koje osobno cijenim da su bili provedeni i stručno i transparentno, kako bi se na temelju najsvježijih iskustava dala inicijativa za daljnji razvoj izbornog sustava koji nužno treba određene promjene upravo u cilju stvaranja uvjeta za daljnji napredak, kako samog izbornog sustava, tako posljedično i razvoja demokracije“ – upozorio je Branko Hrvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva i Vrhovnog suda RH, osvrnuvši se na provedene parlamentarne izbore u studenome prošle godine i na ciljeve skupa. Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev istaknuo je da je „ovaj skup o izbornom procesu i izbornoj administraciji u Hrvatskoj izuzetna prilika za iznošenje mišljenja i stavova o provedbi izbora u Hrvatskoj. To je, također, prilika da razmijenimo ideje i vizije budućeg razvoja izbornog procesa u Hrvatskoj. Državno izborno povjerenstvo, kao stalno i neovisno tijelo, ima izuzetno važnu ulogu, ne samo u organizaciji i provedbi izbora, već i za strateški razvoj i strukturno unaprjeđenje izbornog sustava i procesa“ – kazao je Afanasiev. Prvog dana okruglog stola, raspravljalo se o procesu pripreme i provedbe parlamentarnih izbora 2007. godine, ali i izbora općenito. Potpredsjednica DIP-a Zdravka Čufar Šarić, posebno je istaknula potrebu za snažnijom suradnjom i većom koordinacijom između svih tijela koja sudjeluju u provođenju izbora, od Državnog izbornog povjerenstva, pa sve do Središnjeg državnog ureda za upravu, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i, konačno, Ministarstva unutarnjih poslova. Boško Picula sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da bi sljedeće izbore trebalo dočekati realizacijom modela stalne, profesionalne izborne administracije, odnosno izbornih tijela. Dosadašnju praksu priprema za izborne radnje neposredno pred same izbore, tek nakon formalne odluke o raspisivanju izbora, zamijenio bi stalni model profesionalnog treninga i usavršavanja djelatnika na već postojećim radnim mjestima u tijelima državne uprave, koji bi tijekom cijelog izbornog ciklusa, sve četiri godine, bili uključeni i educirani o izbornom sustavu, izbornom zakonodavstvu i izbornom menadžmentu. Vlatka Kovačević iz DIP-a predstavila je model treninga za članove izbornih povjerenstava, proveden kao dio priprema za ove parlamentarne izbore. Od osnutka DIP-a u ožujku 2007. pa do izbora u studenome, DIP je, u suradnji s UNDP-om, proveo niz edukacija za članove izbornih povjerenstava 12 postojećih izbornih jedinica, članove gradskih i općinskih izbornih povjerenstva i biračkih odbora, kao i za predstavnike hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda. Preko 580 sudionika prošlo je ovu vrstu edukacije kroz ukupno 5 seminara održanih u Zagrebu, Osijeku i Splitu kao priprema za izbore u studenome 2007. Ocjenjujući edukaciju, članovi izbornih povjerenstava u visokom su postotku, njih čak 97%, ocijenili da im je ovakav oblik treninga bio koristan, a čak 64 % polaznika izjasnilo se za uspostavu sustava kontinuirane edukacije, koja bi se provodila tijekom cijele godine. Također, Državno izborno povjerenstvo i UNDP izradili su Priručnik za članove biračkih odbora u Hrvatskoj i inozemstvu, tiskan u preko 70.000 primjeraka, kojeg je 80% korisnika ocijenilo vrlo korisnim. Prvi dan sastanka u Opatiji završit će raspravom o ulozi medija u praćenju izbora. U materijalima koji su pripremljeni za raspravu, potpredsjednik DIP-a Ivica Crnić ističe potrebu za drukčijim uređenjem načina medijskog praćenja predizborne kampanje. U tom smislu, zalaže se za veću uređivačku slobodu medija, tj. za pravo medija da veću pozornost posvete kandidatima ili političkim strankama koji, po određenim kriterijima, izazivaju veću javnu pažnju. Potpredsjednik DIP-a upućuje i na potrebu drukčijeg tretiranja onih koji krše predizbornu šutnju te se zalaže za sankcioniranje takvih situacija. U petak, drugog dana trajanja skupa u Opatiji, bit će govora o mogućim poboljšanjima popisa birača i glasovanju u zemlji i inozemstvu, kao i o glasovanju pripadnika nacionalnih manjina. U završnom dijelu drugoga dana, osvrt na svoja iskustva i probleme u radu promatrača dat će i predstavnici nevladine organizacije GONG. Okrugli stol završava u subotu, 2. veljače u 12:00 sati, konačnim donošenjem preporuka i određivanjem prioriteta za unaprjeđenje budućih izbora, formuliranih tijekom protekla dva dana. Na okruglom stolu u Opatiji okupilo se pedesetak sudionika: predstavnika izbornih povjerenstava iz nekoliko izbornih jedinica, Središnjeg državnog ureda za upravu, Ustavnog suda, MUP-a, MVPEI-a i drugih vladinih tijela, GONG-a, hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava iz Sarajeva, Banja Luke, Mostara, te Misije OESS-a u Hrvatskoj. To je prvi put da su se na jednom mjestu okupili svi sudionici izbornog procesa, kako bi izrazili svoje mišljenje o održanim parlamentarnim izborima i dali preporuke za poboljšanje nadolazećih.