H-Alter
Od četvrtka Hrvatska ima dvije umjesto tri agencije, civilnu SOA-u i vojnu VSOA-u

Pozivi i e-mailovi pod boljom kontrolom tajne službe Piše: Tomislav Krasnec Foto: Slavko Midžor -------------------------------------------------------------------------------- Od četvrtka Hrvatska ima dvije umjesto tri agencije, civilnu SOA-u i vojnu VSOA-u Novi zakon o tajnim službama, koji je na snazi od prošlog četvrtka, omogućio je Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA) da ima potpuni pristup svim telefonskim razgovorima i e-mailovima ostvarenim putem operatera na području Republike Hrvatske. Iako je još 2003. Vlada donijela Uredbu koja obvezuje teleoperatere i internet-providere da dostave bivšoj POA-i sve podatke koje agencija zatraži, pučki pravobranitelj 2005. zatražio je od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti te uredbe, što je POA-i otežalo njezinu implementaciju. Kako doznajemo, projekt tehničkog osposobljavanja POA-e za implementaciju uredbe bio je već gotovo dovršen, kada je, zbog pravnih dvojbi, zaustavljen. Novi zakon detaljno regulira rad Operativnog tehničkog centra (OTC) i predviđa se da će se u roku od mjesec dana dovršiti prekinuto tehničko opremanje. Nakon toga u SOA-i će postojati soba u kojoj će se zakonski i vrlo sustavno prikupljati sva telefonska i e-mail komunikacija u Hrvatskoj. ‘Praćenje je rutinska stvar’ Ako SOA zatreba sadržaj bilo kojeg razgovora - pod uvjetom da, naravno, ishodi odobrenje Vrhovnog suda,tajni agenti imat će ga na dohvat ruke. Dosad su, s odobrenjem Vrhovnog suda, morali odlaziti u prostorije teleoperatera i ondje “vadili” podatke, što im je, prema tvrdnjama naših sugovornika u POA-i, stvaralo probleme. Podacima prikupljenim u OTC-u neće se služiti samo tajne službe, nego i policija i USKOK u svojim istragama. Reguliranje rada OTC-a samo je jedna od značajki novog Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Ostale novosti su, kako smo već pisali, smanjenje broja tajnih službi s tri na dvije (civilna SOA i vojna VSOA), omogućavanje tajnog praćenja na otvorenom prostoru bez naloga Vrhovnog suda te 24-satno praćenje i prisluškivanje bez naloga Vrhovnog suda. Broj tajnih službi smanjio se jer je ukinuta podjela na civilnu tajnu službu koja ima ovlasti djelovati u zemlji (bivša POA) i na drugu koja ima ovlasti djelovati u inozemstvu (bivša OA). To je, prema tvrdnjama stručnjaka iz POA-e koji su pisali zakon, stvaralo stalne probleme. Kad bi osoba koja je pod pratnjom POA-e prešla granicu, agent POA-e morao bi prekinuti svoj rad, obavijestiti svoga šefa, njegov šef svoga kolegu u OA-i, a ovaj bi onda angažirao svoga agenta da nastavi ondje gdje je agent POA-e stao. Kad je riječ o mjerama tajnog praćenja na otvorenom prostoru, za to je po starom zakonu agentima trebalo odobrenje Vrhovnog suda, a po novom, umjesto toga, potrebna je samo odluka ravnatelja agencije. Čelni ljudi bivše POA-e tu su promjenu obrazlagali argumentom da je praćenje na otvorenom prostoru “rutinska stvar”. Pri usvajanju zakona u Saboru, na zahtjev oporbenih zastupnika, razjašnjeno je da u mjere praćenja na otvorenom prostoru ne spada prisluškivanje razgovora. Ne vrijedi praćenje bez suda Drugim riječima, agenti vas na terasi nekog kafića, bez naloga suda, ne smiju snimati zvučno, ali smiju fotografski. Posljednja od novosti u radu tajnih službi koje smo ovdje izdvojili, 24-satno praćenje i prisluškivanje bez naloga Vrhovnog suda, omogućuje tajnim službama da reagiraju čim uoče opasnost i tek kasnije zatraže odobrenje Vrhovnog suda. Ako sud izda odobrenje, mjere se bez problema nastavljaju, a ako odbije izdati odobrenje, SOA je dužna uništiti sve u međuvremenu prikupljene podatke. Novim zakonom tajne službe zapravo dobivaju ako ne veće, onda proširene ovlasti. Hoće li to značiti i veću mogućnost zloupotreba te narušavanja ljudskih prava nedužnih građana? Pisci zakona, koji uglavnom svi dolaze iz samih tajnih službi, u prvoj verziji željeli su i bitno smanjiti ovlasti Vijeća za civilni nadzor tajnih službi, no to se, nakon inzistiranja predstavnika civilnog društva i oporbenih stranaka, ipak nije dogodilo i Vijeće je u konačnoj verziji zakona zadržalo iste ovlasti kao i dosad. SOA će imati glasnogovornika i javne natječaje za agente Još jedna novost u radu tajnih službi je uvođenje funkcije glasnogovornika SOA-e, što se predviđa u roku od mjesec do dva. Za otprilike dva mjeseca, nakon što se usvoji sistematizacija radnih mjesta u SOA-i, planira se raspisivanje javnog natječaja za rad u civilnoj tajnoj službi, čime se ta služba želi pomladiti i osuvremeniti. Kako doznajemo, u prvom natječaju zapošljavat će se 30 do 40 agenata, a među uvjetima će biti fakultetska naobrazba, poznavanje barem dvaju stranih jezika, informatička pismenost i slično. Pet novosti u radu tajnih službi • Civilna tajna služba SOA može djelovati i u zemlji i u inozemstvu • SOA će u svojim prostorijama imati centar u kojem će se prikupljati svi telefonski razgovori i e-mailovi u Hrvatskoj. Uz odobrenje Vrhovnog suda, agenti u bilo kojem trenu mogu ući u sadržaj bilo kojeg razgovora • Agenti vas smiju pratiti i fotografirati na otvorenom prostoru bez naloga Vrhovnog suda • Agenti smiju prvo početi prisluškivanje, a tek kasnije, u roku od 24 sata, tražiti odobrenje Vrhovnog suda. Ako sud to ne odobri, prikupljeni podaci moraju se uništiti • Uvođenje funkcije glasnogovornika civilne tajne službe SOA-e i regrutiranje novih tajnih agenata putem javnih natječaja Tomislav Krasnec