Tri dana štrajka i nastavak prekinutih pregovora između Vlade i većinskih sindikata obrazovanja rezultirali su potpisivanjem sporazuma kojim će plaće za 80 tisuća zaposlenih u prosvjeti tijekom idućih šest godina postupno narasti za 61 posto. Iako sporazum potpisan s Vladom vrijedi od 1. siječnja 2007., prvu povišicu prosvjetari će osjetiti u kolovozu iduće godine, kada im plaća raste za 400 kuna. Takav rast imaju do 2009., do kada prosvjetni dodatak iznosi dva, odnosno 2,1 posto. Od 2009. do 2012. dodatak raste od 2,2 posto do 2,3 posto pa se plaće u tom razdoblju godišnje povećavaju za oko 500 kuna. Učitelj početnik s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom danas ima plaću 4025 kuna. Plaća učitelja s istim referencama 2012. godine iznosit će 6400 kuna. »Ovo su bili najteži pregovori u mom životu«, rekao je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti Vilim Ribić, koji se na kraju svega morao ispričati ministru financija Ivanu Šukeru »zbog teških riječi upućenih u zanosu štrajka«. Predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata učitelja Hrvatske zadovoljni su jer tvrde da su ispunili cilj o kojem su govorili prosvjetarima obilazeći ih proteklih mjeseci po svim županijama: pet posto više plaće od prosječne plaće u državi, odnosno 20 posto više plaće od prosjeka u gospodarstvu. Ribić zaključuje da je pobjednik ovoga štrajka prosvjeta. »Prosvjeta, a time i cijela Hrvatska, jer će plaće prosvjetara napokon doseći razinu primjerenu njihovoj kvalifikacijskoj strukturi«, ističe Ribić. Ono što dodatno zadovoljava sindikalce jest postignuti dogovor o vezanju plaća uz rast BDP-a. Dogovoreno je, naime, da osnovica plaća ne može biti manja od rasta BDP-a umanjenog za jedan posto. »Takva iskustva vezivanja osnovica uz rast BDP-a imaju sve razvijene zemlje, ako hoćete i Slovenija i Irska«, napominje Ribić. »U odnosu na to od kuda smo krenuli, od prve ponude da plaće u prosvjeti rastu jednokratno, i to pet posto, ovo je fenomenalno. Ne može nitko reći da nismo uspjeli. Zadovolji smo«, kaže predsjednik najvećeg srednjoškolskog sindikata Branimir Mihalinec. Nezadovoljnih, međutim, ipak ima. Predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Željko Stipić sazvao je konferenciji za novinare za ponedjeljak na kojoj se namjerava obrušiti na oba potpisnika sporazuma - Vladu i većinske sindikate. Stipić, naime, tvrdi da cilj nije ispunjen jer je trebalo ispraviti dvije nepravde, zaostajanje za prosječnim plaćama u državi i zaostajanje za javnim sektorom. »Ovo ne rješava kratkoročno ni jedan od tih problema, a dugoročna rješenja poput ovoga od šest godina dosad nitko nije spominjao. Hrvatska će prije ući u EU nego će zaposleni u prosvjeti imati plaće iznad prosjeka«, poručuje Stipić, zaključujući da je Vlada za 45 milijuna kuna dobila mir, prekid štrajka i iluziju da su prosvjetari napokon pravedno plaćeni. U većinskim sindikatima odgovaraju kako Stipićeva nevoljkost proizlazi ipak iz uvrijeđenosti i činjenice da nisu sudjelovali u pregovorima, a tako ni u potpisivanju sporazuma.
Pozitivan ishod trodnevnog štrajka prosvjetara
Vjesnik/Mirela Lilek
Završen štrajk: pregovori rezultirali potpisivanjem sporazuma kojim će plaće za 80 tisuća zaposlenih u prosvjeti tijekom idućih šest godina postupno narasti za 61 posto.