Pojmovnik su izradile suradnice Centra za ženske studije, a izdao ga je Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH. Hrvatski pojmovnik sadrži 179 pojmova od kojih većina opisuje zadani pojam a tek 36 upućuje na srodan, kazala je urednica knjižice i programska direktorica Centra za ženske studije Rada Borić. Pojasnila je kako namjera nije bila da se pojmovi normativno koriste, već pružanje razumljivijeg oblika pojedinih pojmova. Podsjetila je kako je predložak za izradu pojmovnika bio je priručnik koji je priredio Odjel Europske komisije za promicanje jednakih mogućnosti. Predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin pozdravila je izlazak leksikona koji će biti od koristi državnim službenicima i dužnosnicima u tijelima državne uprave. Radi se o pojmovniku u nastajanju, on nije završeni proces jer samo u jednoj godini dolazi do važnih promjena u pojmovima, rekla je. Ocijenila je da će Pojmovnik biti koristan u postupcima pridruživanja EU jer je rodna terminologija važan dio pravne stečevine EU. Pozitivna diskriminacija, rodna jednakost, seksualna prava, diskriminacija i ilegalni rad neki su od termina koji se objašnjavaju u Pojmovniku, a po riječima Štimac Radin, u njemu se nalaze pojmovi udomaćeni u tijelima državne uprave koji su sada dobili i pojmovno uobličenje. Predstojnik Katedre za europsko javno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Rodin misli da je problem što termini iz Pojmovnika nisu sami izrasli iz hrvatske društvene realnosti i zbilje, a opasnost vidi u njihovu mogućem pogrešnom interpretiranju. Kao primjer je naveo provedbu Bolonjskog procesa, ocjenivši da se u tom slučaju "stvara dojam kao da se nešto čini, a kada propadne ispast će da je kriv sam Bolonjski proces, a ne interpretacija pojmovnika Bolonjskog procesa".
Pojmovnikom do jednakosti
Izašao je "Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije", kojem je svrha uvođenja rodne terminologije u hrvatski politički, obrazovni i kulturni prostor

