Činjenica da u SAD-u ne postoji zakonska regulativa kojom bi se zaštitila dobrobit farmskih životinja u procesu kloniranja i genetskog inženjeringa u svrhu agrikulturnog istraživanja dokazuje da iza svega stoji povećan interes za zaradom.

MIŠLJENJE UDRUGE O KLONIRANJU I GENETSKOJ MANIPULACIJI ŽIVOTINJA Usporedo s nekoliko stotina pokusa, studija i publikacija koje su provedene u posljednjih pet godina u Sjedinjenim Državama, na temelju kojih je Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) ovog tjedna donijela konačni zaključak kako se klonirane farmske životinje "praktično ne razlikuju" od obične "stoke" i da su "njihovo meso i mlijeko sigurni" kao i hrana koju ljudi jedu svaki dan, i dalje ne postoji dovoljna potpora američke javnosti i znanstvene zajednice, koja je ključna u namjeri da se proizvodi kloniranih životinja stave u prodaju.
Američko javno mnijenje od samog se početka žestoko se protivi kloniranju životinja jer smatra da je ono moralno nedopustivo i pogrešno i sigurno je da ljudi neće htjeti kupovati takove proizvode čak i onda kad se nađu na policama američkih trgovina.
Posljednje izvješće FDA-a koje prenose svjetske novinske agencije, sadrži niz preporuka vezanih isključivo uz procjene sigurnosnog rizika za ljudsku prehranu, a premalo se govori o opasnostima i rizicima kloniranja po zdravlje životinja. Najveći problem leži u činjenici da još uvijek ne postoje propisi koji će zaštiti dobrobit životinja od štetnih posljedica kloniranja i genetskog inženjeringa. To se prvenstveno odnosi na visoku smrtnost kloniranih životinja. Na žalost, javnost nije upoznata s dokazima koji svjedoče da su smrt i deformacije kloniranih životinja norma, a ne iznimka i da one proživljavaju strahovite patnje u procesu kloniranja, tj. manipulaciji genima.
Iako se slučaj ovce Dolly, prvog sisavca koji je kloniran prije 10 godina slavi kao veliki uspjeh, koji ide na ruku vijesti da bi prehrambeni proizvodi iz procesa kloniranja farmskih životinja uskoro mogli postati dostupni na policama američkih trgovina, valja imati na umu da ni taj slučaj nije bio posve normalan i da je ovca Dolly patila od artritisa i drugih simptoma paranog starenja koje se dovodi u vezu s kloniranjem.
Ubrzani razvoj biotehnologije prisiljava nas na veću brigu za zdravlje i zaštitu dobrobiti životinja. Konkretno, to se odnosi na farmske životinje koje su genetski modificirane ili klonirane isključivo u korist suvremenog agrobiznisa. Nemoguće je zanemariti patnju tih životinja od posljedica neprirodnih i teških tjelesnih deformacija, raznih poremećaja (dijabetesa, deformacija nogu, slabljenje imunitetnog sustava, poremećaji rada srca mozga itd.) te preuranjene smrti. Također, majke-surogati koje se koriste u kloniranju farmskih životinja pate od stalnih operacija i teškoća u trudnoći koje obično rezultiraju njihovom smrću.
Činjenica da u Sjedinjenim Državama ne postoji zakonska regulativa kojom bi se zaštitila dobrobit farmskih životinja u procesu kloniranja i genetskog inženjeringa u svrhu agrikulturnog istraživanja, dokazuje da iza svega stoji povećan interes za zaradom gdje se dobrobit životinja žrtvuje u korist veće produktivnosti. Ne zaboravimo da su životinje uzgajane i iskorištavane za hranu (meso, mlijeko i jaja), svakodnevne žrtve okrutnosti i mučenja, radi sebičnog poimanja ljudske nadmoći u odnosu na životinje i zadovoljenja njihove potrebe za mesom i profitom. Kao i u svakom pokušaju da čovjek nadvlada prirodu, kloniranje u konačnici ima visoku cijenu zbog patnje životinja, a da realno ne pridonosi boljitku ljudi.