Urbanizira se višestruko više prostora nego što je potrebno za nesmetan razvoj određenog područja, a sve zbog prodaje zemljišta i izgradnje za tržište. Vidljivo je iz dosadašnjih primjera da se poljoprivredni i šumski prostori prenamjenjuju i urbaniziraju za strane investitore na njihovo traženje putem veza s lokalnim i županijskim vlastima, ali i državnim tijelima, a po sumnjivu receptu sprege privatnih interesa i kapitala - navodi se u zaključcima Odbora, koje potpisuju Bruno Poropat i Damir Franolić, i dodaje kako Jadranu prijeti opasnost od “najgoreg pretvorbenog zla - rasprodaje i privatizacije, osobito obale”.
Članovi Odbora drže kako je Uredba o zaštiti obalnog pojasa bila tek “igrokaz za zaštitare prostora i pripremanje prostora za strani kapital” te dodaju kako će izostanak promjena u pristupu prostoru dovesti do toga da će “čovjek na Jadranu biti gastarbajter u vlastitoj zemlji”.
Bez masovnog turizma
Odbor zahtijeva da Ministarstvo odustane od projekta masovnog turizma, nekontrolirane urbanizacije i rasprodaje prostora, prevelikog broja planiranih golf igrališta, pogrešno locirane marikulture (osobito uzgajališta tuna) kao velikog devastatora obale i podmorja te zaštitu ušća Neretve kao najvažnijeg jadranskog mrjestilišta.

