Nove žarulje i biogorivo zbog Kyoto protokola

Nakon višegodišnjeg iščekivanja, Kyoto protokol naposljetku je stigao u Sabor pa tako Hrvatska postaje 170. zemlja u svijetu koja će ratificirati taj važni međunarodni sporazum. Prema Kyoto protokolu, industrijski razvijene zemlje, među koje je svrstana i Hrvatska, trebale bi od 2008. do 2012. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na baznu 1990. No, kako će Hrvatska smanjiti emisiju stakleničkih plinova, pitanje je koje zanima mnoge građane senzibilizirane za problematiku klimatskih promjena. Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo zaštite okoliša priprema Strategiju smanjenja stakleničkih plinova s prijedlogom niza mjera koje zahvaćaju široko područje djelatnosti. Primjerice, u sektoru proizvodnje energije glavna mjera do 2010. godine trebala bi biti gradnja vjetroelektrana i postrojenja na biomasu s proizvodnjom 1100GWh električne energije na godinu, što je oko pet posto ukupne potrošnje. Predviđeno je da se ova proizvodnja potiče stimulativnom cijenom. Za sektor prometa glavna mjera do 2010. godine jest korištenje biogoriva, s pretpostavkom da će tako biti nadomješteno 5,7 posto fosilnoga goriva. Primjena biogoriva trebala bi biti posebno naglašena u javnom gradskom prijevozu, čime se istodobno smanjuje onečišćenje zraka. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti sektoru kućanstva i usluga jer oko 40 posto emisije stakleničkih plinova u nas nastaje zbog potrošnje energije u ovom području. Najveće bi se uštede trebale postići smanjenjem toplinskih gubitaka zgrada, a pri svakom bi se renoviranju zgrade stimulirala poboljšanja toplinske izolacije i smanjenje svih vrsta toplinskih gubitaka. Značajne uštede treba ostvariti u potrošnji električne energije i to korištenjem štednih žarulja, kućanskih aparata najviše klase A,A+ i A++ te učinkovite uredske opreme. Kod primjene obnovljivih izvora energije na tom sektoru, prednjačilo bi se s upotrebom biomase, solarne energije za toplu vodu i geotermalne energije u sjevernom dijelu Hrvatske. Sektor poljoprivrede čini 12 posto emisije stakleničkih plinova, no emisiju je moguće smanjiti nizom mjera. Primjerice, predviđa se sadnja uljane repice na 90.000 do 100.000 hekatra zemljišta te poticaji za sadnju ostalih kultiura za biogoriva. Načini smanjenja emisije plinova: * gradnja vjetroelektrana i postrojenja na biomasu * korištenje biogoriva koje bi nadomjestilo 5,7 posto fosilnog goriva * smanjenje toplinskih gubitaka zgrada poboljšanjem izolacije * korištenje štednih žarulja, kućanskih aparata najviše klase i učinkovite uredske opreme * korištenje solarne energije za toplu vodu i geotermalne energije u sjevernom dijelu Hrvatske * sadnja uljane repice na 90.000 do 100.000 hektara zemljišta i poticaji za sadnju ostalih kultura za biogoriva Ovisnost o uvozu energije Hrvatska postaje sve veći ovisnik o uvozu energije pa tako za zadovoljenje vlastitih potreba uvozimo 100 posto ugljena, oko 75 posto nafte, 40 posto plina, 15 - 25 posto električne energije. U budućnosti se očekuje još veća ovisnost o uvozu fosilnog goriva. Sektor industrijskih procesa sudjeluje u ukupnoj emisiji u Hrvatskoj s oko 11 posto, od čega 90 posto dolazi od proizvodnje cementa, dušične kiseline i amonijaka. Smanjenje emisije u procesu proizvodnje cementa moguće je ostvariti smanjivanjem udjela klinkera u cementu.