H-Alter
Cilj je da svakome bude omogućen odlazak na studij, zahvaljujući kreditima čija će otplata početi zapošljavanjem.

Sadašnji sustav školarina po kojemu 50 posto studenata ne plaća studij, a druga polovica plaća godinu između 5500 i 9000 kuna, nepravedan je i neodrživ, smatra državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac.
Vlada je, naime, najavila da će od akademske godine 2007./2008. u Hrvatskoj biti uvedene nove cijene školarina za 150.000 studenata, koji će ih moći plaćati kreditima. Cilj je da svakome bude omogućen odlazak na studij, zahvaljujući kreditima čija će otplata početi zapošljavanjem. Očekuje se da prije bilo kakvih promjena cijena školarina stručna skupina procijeni stvarne troškove koštanja studija i na temelju njih odredi visinu školarina.
Ona će, međutim, morati biti primjerena socijalnoj slici zemlje, slažu se predstavnici Ministarstva znanosti, sveučilišta, veleučilišta i sindikata, okupljeni na Trećem hrvatskom studentskom kongresu. Kongres je održan u organizaciji predstavničkog tijela studenata - Studentskog zbora, od 25. do 28. svibnja na Krku.
Kako se čulo na kongresu, i predstavnici studenata u Hrvatskoj nezadovoljni su trenutačnim stanjem, no oštro se protive poskupljenju studiranja. Studentski zbor u nedjelju je donio deklaraciju kojom se traži uvođenje povoljnog kreditiranja studenata, s time da izvrsni studenti ne vraćaju kredit, a ostali samo glavnicu. Osim toga, traži se povećanje broja i iznosa stipendija.
»Godinama imamo nepravičan sustav u kojemu jedni plaćaju studij, a drugi ne. Drago mi je da će se napokon početi tražiti pravi način participiranja studenata u školarinama. Kada bi se uveo pravedniji sustav školarina, dobili bismo bitno veću prolaznost studenata na studijima. Zbog neefikasnog studiranja sada imamo velike gubitke«, upozorio je prorektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.
Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić smatra da treba ukinuti studiranje po osobnim potrebama. Trebalo bi, kaže, uvesti isti iznos školarina za sve, uz uvjet da se stipendiraju najbolji studenti. S potrebom »rušenja institucije studenta po osobnim potrebama« slaže se i predsjednik Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske Mladen Havelka.
Zajedno sa školarinama, najavljuju se i promjene cijena smještaja i prehrane u kojoj participiraju studenti. Prema istraživanju koje je provela agencija Puls, 70 posto studenata smatra da bi bilo opravdano povisiti cijenu smještaja u studentskim domovima koju mjesečno plaćaju oko 100 kuna, ali pod uvjetom znatnijeg rasta kvalitete smještaja. Obrok u studentskom restoranu 36 posto ispitanih studenata platilo bi i više od osam kuna (umjesto sadašnjih 4,40 kuna), ali također uz povećanje kvalitete. Kao uvjet povećanja cijene smještaja studenti traže internet u sobama, bolji smještaj s više kupaonica.
»Samo u Zagrebu nedostaje 5000 studentskih kreveta«, kaže član Vijeća za visoko obrazovanje i ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra Niko Vidović. Europska unija će od 1. kolovoza uvesti standarde koje će morati zadovoljavati svi restorani javne prehrane. Vrlo malo studentskih restorana u nas zadovoljilo bi takve standarde, upozorava Vidović, uspoređujući sadašnje cijene studentskog smještaja (tri kune dnevno) i obroka s »pravim blagostanjem«.
Naime, dok država svaki studentski obrok pokriva s 12,30 kuna (74 posto cijene), student ga plaća minimalnih 4,40 kuna (26 posto). Studenti u Italiji meni plaćaju od 4,3 do 6,5 eura, a austrijski studenti, primjerice, za jednokrevetnu sobu mjesečno izdvajaju 140, odnosno za apartman 235 eura.

Mirela Lilek