Na dvodnevnom sastanku nevladinih organizacija za zaštitu okoliša iz zemalja jugoistočne
Environment) raspravljeno je o nizu okolišnih problema u regiji, procesu pridruživanja,
financijskim mehanizmima i ulozi nevladinog sektora u približavanju Europskoj uniji. Među
tridesetak predstavnika iz Rumunjske, Bugarske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Albanije i
Turske bile su i dvije predstavnice udruga iz Hrvatske – Dušica Radojčić, predsjednica Zelene
Istre te Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije. Skup je u suradnji s Ministarstvom okoliša
EU (DG Environment) organizirao Europski ured za okoliš (European Environmental Bureau
– EEB).
Predstavnici Europske komisije na skupu su predstavili nove financijske mehanizme u
Europi, tzv. IPA i LIFE+ za period 2007.-2013., te su se posebno osvrnuli na zakonodavstvo
zaštite prirode i Europski program mreže zaštićenih područja NATURA 2000, koji svaka
zemlja članica mora provesti prije punopravnog članstva u Europskoj uniji.
Europski ministar za okoliš – gospodin Stavros Dimas je izjavio: Organizacije civilnog
društva su važne za primjenu zakona, poticanje sudjelovanja javnosti u primjeni zakona, te
mogu postati partneri nacionalnim, lokalnim i regionalnim vlastima. Uvijek govorim vladama
vaših zemalja da su nevladine organizacije partneri. Kritika je neophodna da se podigne
svijest i potakne na djelovanje. Zbog djelovanja udruga za zaštitu okoliša naši su ciljevi veći
nego što bi inače bili, pa je stoga i izazov veći. Ministarski položaj stoga nije ugodan, ali je
važno uzeti u obzir što udruge kažu vladama.
Lekcija iz prošlosti je da što se okolišno zakonodavstvo EU ranije primjeni i što jače udruge
za zaštitu okoliša budu uključene u taj proces, to je rezutat jeftiniji i bolji za društvo.
Nevladine udruge imaju ključnu ulogu u pomaganju svojim zemljama da poboljšaju proces
pridruživanja.
Predstavnici udruga su na sastanku postavljali pitanja predstavnicima Europske komisije, pa
su tako predstavnice iz Hrvatske, između ostalog, postavile pitanje o terminalima za ukapljeni
plin u Tršćanskom zaljevu, za koje Italija ne želi primijeniti proceduru prekogranične
procjene utjecaja na okoliš, koja zahtijeva konzultacije i s hrvatskom javnošću u procesu
izrade studije utjecaja na okoliš. Također su skrenule pažnju Komisiji na gradnju
hidroelektrane na rijeci Dobri s prastarom studijom utjecaja na okoliš, pri čemu investitor –
HEP ne krši samo hrvatsko zakonodavstvo o zaštiti prirode, već i europsko zakonodavstvo.
Predstavnici Komisije su dali savjet za daljnju proceduru za oba slučaja.
U zaključcima skupa dogovorena je bolja komunikacija između predstavnika DG
Environmenta i udruga, a udruge su zamoljene da redovito prosljeđuju Komisiji kritične
osvrte o prijenosu i provedbi europskog zakonodavstva. Udruge su zamoljene da pomognu
Ministarstvima zaštite okoliša u svojim zemljama da pripreme što više kvalitetnih projekata iz
područja zaštite okoliša i prirode u svojim zemljama za novi IPA fond, dok će Komisija dati
preporuku vladama da u proces programiranja prioriteta za financiranje te izradu nacionalnih
strateških dokumenata uključe i nevladin sektor od početka procesa, a ne na kraju, kao do sad.
Za više informacija:
Dušica Radojčić, Zelena Istra, 098 1818 640, dusica.pula@inet.hr
Jagoda Munić, Zelena akcija, 098 1795 690, jagoda@zelena-akcija.hr, www.zelena-akcija.hr