Neravnopravnost spolova u udžbenicima za osnovnoškolce polako se povlači iz tekstualnog dijela u slike. To je najkraći zaključak analize udžbenika hrvatskog jezika i književnosti za osnovnu školu koju je, u sklopu godišnjeg izvješća o radu za 2007., izradila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Prema podacima iz analize 36 udžbenika i 34 pripadajuće radne bilježnice hrvatskog jezika i književnosti za učenike i učenice od 5. do 8. razreda osnovne škole, u samo 6 posto tekstova koji prate glavni tekst u udžbenicima je korišten rodno neosjetljiv jezik na način da se autori udžbenika, primjerice, svim učenicima obraćaju u muškom rodu. Niti jedna analizirana radna bilježnica nije u cijelosti napisana rodno neosjetljivim jezikom. Istodobno, u čak 74 posto slučajeva pojedinačni likovi prikazani na crtežima, fotografijama i drugoj likovno-grafičkoj opremi u udžbenicima i dalje su muškog roda. Najčešće su to odrasli muškarci, ali i dječaci se pojavljuju dvostruko češće nego djevojčice. Napokon, analiza nudi i informacije o autorstvu, koji nisu nevažni u kontekstu citiranih podataka: 83 posto autora analiziranih udžbenika su žene, dok među ilustratorima prevladavaju muškarci. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik ističe da je analiza napravljena, između ostalog, i zbog izvješća Odbora za uklanjanje diskriminacije žena, koji nadzire primjenu UN-ove Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Odbor je još 2005. Hrvatskoj prigovorio postojanost spolnih stereotipa u obrazovnim planovima i udžbenicima, i to nam je bio jedan od povoda za ovo istraživanje. Dobar početak eliminiranja stereotipa u društvu jest da ih se prestane nuditi - kazala je Lukač Koritnik. Književni i drugi tekstovi iz udžbenika najčešće se bave životom djece, prirodom i životinjama, slijede teme iz obiteljskog života, pa ljubavne i rodoljubne teme. Autori tekstova u 81 posto slučajeva su muškarci, a muški su likovi i dalje glavni: u čak 64 posto slučajeva glavni je lik muškarac, žena, starica i djevojčica ima 23 posto, a životinja i likova iz bajke je oko 13 posto. Muške se glavne likove, također, četiri puta češće definira kroz zanimanja kojima se bave, a ona su raznolika: od astronauta i geologa do atletičara, stolara i znanstvenika. Glavni ženski likovi spomenuti su kroz svega četiri zanimanja. U obiteljskim odnosima likova prevladava odnos majke i sina (25 posto), i odnos oca i sina (23 posto), dok se odnos oca, odnosno majke s kćeri pojavljuje znatno rjeđe, u samo 10 posto slučajeva. Ako je način na koji su žene prikazane u većini tekstova zaista uvjetovan načinom na koji su bile opisivane tijekom povijesti, tj. starije hvatske književnosti, pomak se, ipak, primjećuje u popratnim zadacima i vježbama. Tako uz usmenu narodnu baladu Asan-aginica autori udžbenika konstatiraju da ona prikazuje vrlo patrijarhalnu sredinu u kojoj vladaju muškarci, dok se uz pripovijetku Duga Dinka Šimunovića učenicima zadaje zadatak da razgovaraju o tome ima li i danas sličnih, neravnopravnih odnosa prema djevojčicama.
