Izostanak oborina te dugotrajno sušno razdoblje uvjetovali su iznimno nizak vodostaj Neretve, koji je u Metkoviću jučer iznosio 72 centimetra, što je pedesetak centimetara niže u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem.
Opasnost i za Malostonski zaljev
Nizak vodostaj Neretve negativno se odražava na poljoprivrednu proizvodnju te općenito geološku situaciju u čitavoj delti. Naime, stručnjaci za vodno gospodarstvo upozoravaju da zbog niskog vodostaja postoji realna opasnost od ulijevanja mora u Neretvu, što bi u konačnici dovelo do zaslanjenja tla i nemogućnosti intenzivne poljoprivrede.
Državni zavod za zaštitu prirode upravo zbog sustavnog zaslanjenja tla označio je dolinu Neretve kao crnu ekološku točku. Isto tako, po mišljenju stručnjaka, rizično je i kompletno morsko područje Malostonskog zaljeva, koje ovisi o količini slatke vode, koja se iz Neretve ulijeva u more.
— Morska voda ulazi ispod Neretve, a što je manje slatke vode, ona ne može zadržati slanu pa salinitet stalno raste. Ako se nešto ne poduzme, postoji opasnost da delta Neretve postane slana močvara u kojoj neće biti ni mandarina ni poljoprivrede — kazao je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković. On je naglasio kako se vodnogospodarski problemi u dolini Neretve ne mogu promatrati odvojeno od srednjeg i gornjeg slijeva Neretve, u susjednoj BiH, gdje su izgrađene hidroelektrane, koju zadržavaju značajne količine vode.
Da je zbog navodnjavanja slanom vodom ugrožena poljoprivredna proizvodnja u Neretvi, upozorio je i dr. Davor Romić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u stručnoj studiji "Ekološki problemi i ekonomski učinci navodnjavanja zaslanjenom vodom".
Sol i prinos
— U dolini Neretve prisutnost soli u otvorenim vodotocima mijenja se tijekom godine, što je povezano s hidrološkim režimom, a pod utjecajem Jadranskog mora. Koncentracija soli je velika, a korištenje zaslanjene vode rezultira smanjenjem prinosa uzgajanih kultura, a poljoprivredni proizvođači trpe gubitke — upozorava Romić.
Kako bi se spriječilo prodiranje mora u podzemne vodotokove i zaslanjivanje tla, Vlada RH je dolinu Neretve uvrstila u Nacionalni program za navodnjavanje. Tako će, doznajemo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u obnovu postojećih i izgradnju novih vodonatapnih kanala na području donjeg Poneretvlja uložiti oko 120 milijuna kuna.
More prijeti Neretvi
Slobodna Dalmacija/S.Soldo
Državni zavod za zaštitu prirode upravo zbog sustavnog zaslanjenja tla označio je dolinu Neretve kao crnu ekološku točku

