Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Među prvim potpisnicima bila je i Hrvatska koja je, kao 14. zemlja, Konvenciju ratificirala 4. veljače prošle godine. Konvencija je stupila na snagu 14. prosinca 2005. nakon što ju je ratificirala i trideseta zemlja potpisnica. Hrvatska ove godine ima isti indeks percepcije korupcije (IPC) kao i lani, iako je na ljestvici korumpiranosti napredovala za jedno mjesto. S ocjenom 3,4, Hrvatska se nalazi na 69. mjestu od 163 zemalja obuhvaćenih istraživanjima u kojemu najniža ocjena označava percepciju visoke korupcije, a deset označava slab stupanj korupcije. U hrvatskom susjedstvu Austrija je svrstana na visoko 11. mjesto, Mađarska na 41., a Italija na 45. mjesto. Od bivših jugoslavenskih republika visoko je mjesto, 28. pripalo Sloveniji s indeksom 6,4. Iza Hrvatske su Srbija na 90. mjestu, Bosna i Hercegovina na 93., te Makedonija na 105. mjestu. Korupcija je najmanja u Finskoj, Islandu i Novom Zelandu koji su prikupili najviše ocjene - 9,6. Hrvatski građani najkorumpiranijim sektorima smatraju pravosuđe i zdravstvo, a najmanje korumpiranim crkvu i nevladine udruge. Kako je navedeno u preambuli Konvencije, ona je međunarodni odgovor na korupciju kao "nadnacionalni fenomen koji utječe na sva društva i sva gospodarstva, tako da je za njenu prevenciju i kontrolu ključna uspostava međunarodne suradnje". To je prvi globalni pravni instrument usmjeren protiv korupcije i sveobuhvatni dokument koji uključuje mjere prevencije i kriminalizacije korupcije, kao i međunarodnu suradnju na njenom suzbijanju. Velika važnost Konvencija pridaje prevenciji, pri čemu su predočene mjere usmjerene suzbijanju korupcije i u javnom i u privatnom sektoru. Javnost mora imati pristup informacijama kao i kanale za prijavljivanje slučajeva kršenja Konvencije, a od država se također traži osiguravanje zaštite za svjedoke i tzv. zviždače, odnosno osobe koje javno ukazuju na kriminal i korupciju u svojoj sredini.