Martić osuđen na 35 godina zatvora

Tužitelji su u svojoj završnoj riječi u siječnju ove godine zatražili kaznu doživotnog zatvora za Martića, objašnjavajući da su njegova zlodjela bila posebno teška i počinjena tijekom dugog vremenskog razdoblja i stoga opravdavaju izricanje najteže kazne predviđene Statutom Haaškog suda. Obrana je tražila njegovo puštanje na slobodu. Martića, bivšeg ministra unutarnjih poslova i predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine, Tužiteljstvo je teretilo za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. progonom, istrebljenjem, ubojstvima, zatvaranjima, mučenjima, deportacijom, bezobzirnim razaranjem i pljačkom na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te je sudjelovao u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva s dijelova hrvatskog teritorija. Također, osuđen je za granatiranje Zagreba u svibnju 1995. godine te za niz drugih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje u kojima su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena. Nakon smrti Slobodana Miloševića i Milana Babića, Martić je najviši srpski dužnosnik kojem se sudilo u Haagu. Haaško tužiteljstvo optužilo ga je još u srpnju 1995., najprije samo za granatiranje Zagreba, jer je pred TV kamerama priznao da je osobno naredio granatiranje Zagreba 3. svibnja 1995. kad je poginulo sedam, a ranjeno oko 200 civila. Sudu se predao u svibnju 2002., a suđenje je počelo u prosincu 2005. Prema izmijenjenoj optužnici sudilo mu se za niz zločina od 1991. do 1995, koje je počinio sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, na čelu s Miloševićem, s ciljem prisilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske i BiH radi stvaranja 'Velike Srbije'. Optužen je u 19 točaka za progon, ubojstva, zatvaranje, mučenje, deportaciju nesrpskog stanovništva s tada okupiranih područja Hrvatske, pljačku njihove imovine i druge zločine. Sudilo mu se, među ostalim, za zločin u Baćinu u listopadu 1991., Saborskom, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj. Najteže ga je optužio bivši čelnik RSK Milan Babić, koji je u Haagu detaljno svjedočio kako je Martić bio ključni čovjek Beograda u Krajini, koji je preko njega izazvao pobunu Srba u Hrvatskoj, inscenirao sukob s hrvatskim snagama i protjerao nehrvatsko stanovništvo s ciljem priključenja dijelova Hrvatske Srbiji. Babić je najprije svjedočio protiv Miloševića, a potom je ipak i sam optužen u Haagu za zločine srpske strane u Hrvatskoj. Priznao je zločine i bio osuđen na 13 godina zatvora. Babić se ubio u pritvorskoj ćeliji u Haagu 5. ožujka prošle godine, uoči dovršetka svog svjedočenja protiv Martića. Babić je na suđenju Martiću detaljno opisao kako je Milošević preko MUP-a i SDB-a naoružavao Srbe u Hrvatskoj, stvarao paravojne jedinice i strukturu vlasti pobunjenih Srba koju je kontrolirao, među ostalim, preko šefova SDB-a Jovice Stanišića i Franka Simatovića, koji tek čekaju početak suđenja u Haagu, i Dragana Vasiljkovića, odnosno Kapetana Dragana, kojega bi Australija trebala izručiti Hrvatskoj.