Radnici od poslodavaca traže više od dvije milijarde kuna

Na hrvatskim su sudovima radni sporovi najbrojniji, najduže se rješavaju, a neki datiraju čak i iz vremena Udruženih radnih sudova. U tim sporovima radnike najčešće zastupaju sindikati, a parnice se uglavnom vode zbog neisplaćenih naknada za prekovremene sate, regresa, božićnice, darove za djecu, bolovanja itd. Prema evidenciji Državnog odvjetništva, tijekom 2005. godine podneseno je ukupno 215 kaznenih prijava vezanih uz povrede radnih prava. Od toga su odbačenene 103 prijave, a pokrenuta su 102 kaznena postupka. Sud je prošle godine obustavio postupak, odnosno odbacio četiri slučaja, a donio je 64 osuđujuće, 7 oslobađajućih i 6 odbijajućih presuda. Zbog povreda radnih prava jednoj je osobi prošle godine dosuđena zatvorska kazna, dok je novčana kazna propisana u 46 slučajeva, a uvjetna osuda u 17. Godinu dana prije broj je prijava iznosio 205, od čega su odbačene 104 prijave, a pokrenuta su 92 postupka. Optužnica je odbačena u 12 slučajeva, a sud je donio 67 osuđujućih, 6 oslobađajućih i 2 odbijajuće presude. U 2004. nije izrečena niti jedna zatvorska kazna, novčana kazna izrečena je u 52 slučaja, a uvjetna osuda u 15 slučajeva. Riječ je o sankcijama koje su iskazane prema prvostupanjskim presudama, a ne po pravomoćnosti jer Državno odvjetništvo ne vodi takvu evidenciju. U strukturi svih predmeta u radu na hrvatskim sudovima radni su sporovi najbrojniji. Prošle su se godine na hrvatskim sudovima vodila 14.754 radna spora što iznosi 36,2 posto od ukupnog broja predmeta. Najčešći su radni sporovi tužbe zaposlenika koji traže isplatu dužnog iznosa na temelju kolektivnih ugovora.