Kritike zbog HRT-a i Hine

Pohvale za napredak u gospodarstvu, transportu, telekomunikacijama, unutarnjim poslovima i regionalnoj suradnji koje će Europska komisija izreći u srijedu u Godišnjem izvješću o napretku Hrvatske ostat će u sjeni kritika zbog stanja u pravosuđu, korupcije i političkog utjecaja na javne medije. Jutarnji list došao je u posjed Godišnjeg izvještaja za Hrvatsku, dokumenta koji je još u povjerljivoj formi i koji bi Komisija trebala prihvatiti na preksutrašnjem sastanku. Iako se u izvješću navodi da su mediji u Hrvatskoj slobodni u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, Komisija upozorava na to da Hrvatska nije učinila nikakav napredak u ispunjavanju preporuka u vezi sa Zakonom o HRT-u niti onih o političkom utjecaju u medijima. U izvještaju se spominju i dvije televizijske emisije - “Otvoreno” i “Latinica”. Ne govori se o konkretnim primjerima, ali se tvrdi da je u slučaju tih dviju emisija bio zabilježen politički pritisak na javnu televiziju. Taj je pritisak, ocjenjuju u Europskoj komisiji, zaprijetio neovisnosti HRT-a i prouzročio zabrinutost za slobodu medija u Hrvatskoj. U tom dijelu izvještaja spominje se i slučaj Hina o kojem kažu da je “procedura imenovanja Upravnog odbora državne novinske službe trpjela važne nedostatke”. Komisija je zatim upozorila na to da sumnje o kupnji mandata nakon lokalnih izbora 2005. godine nisu dovoljno istražene. Upozorava i na stanje u Požeško-slavonskoj županiji, navodi da je korupcija i dalje na visokoj razini te da su građani sve osjetljiviji na korupciju. Procjena je Europske komisije da se u Hrvatskoj dovoljno ne istražuju slučajevi korupcije na visokoj razini, a da se općenito u društvu tolerira tzv. sitna korupcija. Traži se i veća aktivnost države u slučajevima “sukoba interesa”. Napominje da je u veljači 2006. godine Sabor prihvatio zaključke Istražnog povjerenstva o tome da su dva člana parlamenta bila u sukobu interesa, i to jedan od njih tijekom ministarskog mandata. No, nakon tih zaključaka nije bilo nikakve akcije. Zato smatraju da se Istražno povjerenstvo ne koristi za stvarno sprečavanje sukoba interesa, nego samo kao određeno sredstvo političkog pritiska. “Visoki Vladini ministri i lokalni političari u Zadru su prisustvovali otvaranju noćnog kluba, čiji je vlasnik poduzeće koje je pod istragom u okviru Akcijskog plana za Gotovinu”, piše također u izvještaju. Konstatira se i to da je počelo ponovno suđenje Hrvoju Petraču. Europska komisija u tom dokumentu poziva Hrvatsku da “iskoristi svoj uspjeh u Akcijskom planu kako bi se bolje borila protiv organiziranog kriminala”. Iako se navodi da Hrvatska i dalje nastavlja surađivati s Haaškim sudom, izvješće se opširno bavi pitanjima ratnih zločina i pred domaćim zakonodavstvom. Tako pišu i o problemima zaštite svjedoka, uključujući svjedoke koji optužuju Branimira Glavaša. “Bilo je i nekih ograničenih promjena u djelovanju Vlade. U ožujku 2006. godine tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica Demokratskog centra, zamijenjena je Anom Lovrin iz HDZ-a, što je dovelo do povlačenja DC-a iz koalicije, čime je prednost vladajuće koalicije u Saboru svedena na jednog zastupnika”, navodi se u dokumentu. Komisija je analizirala i položaj srpske manjine: ocjenjuju da je u cjelini atmosfera pozitivna i da koalicija HDZ-a i SDSS-a funkcionira dobro. Ipak, opominju zbog “nejasnih poruka” oko povratka srpskih izbjeglica i njihova zbrinjavanja. Posebno su izdvojili petogodišnji plan vlade o gradnji 3600 stanova za povratnike jer je, navodi Komisija, taj projekt zasnovan na neprovjerenom modelu javno-privatnog partnerstva. Tvrde da je 2011. godina, kao termin za okončanje projekta, neambiciozan rok. Komisija podsjeća i na to da je bilo nejasnih signala o mogućnosti da povratnici stanove kupe po povlaštenim uvjetima. Dobri odnosi sa susjedima: Riješen spor s Italijom Hrvatska je dobila izuzetno pozitivnu ocjenu za suradnju u regiji i odnose sa susjedima, kao i za ponašanje u procesu utvrđivanja konačnog statusa Kosova. Osim što se navodi da u “inače dobro razvijenim” odnosima sa Slovenijom i dalje povremeno dolazi do teškoća zbog otvorenih pitanja vezanih za granice, Ljubljansku banku i provedbu pravila o ribolovu, konstatira se da s drugim susjedima iz EU Hrvatska nema problema. U izvješću stoji da su odnosi s Italijom dobri. “Odnosi su prošle godine bili obilježeni teškoćama jer su Talijani imali probleme pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj. Taj je problem, međutim, sada riješen nakon obostranog potvrđivanja primjene reciprociteta”, zaključuje se u izvješću Račan: EU zaoštrio kriterije I predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Ivica Račan, s kojim smo sinoć razgovarali, rekao je da je dobio određene informacije o sadržaju izvješća. Na temelju tih informacija Račan je zaključio kako izvješće “pokazuje da su kriteriji za pregovore s Hrvatskom zaoštreni u odnosu na dosadašnju praksu”. - EU se više ne zadovoljava samo donošenjem zakona i akcijskih planova, već inzistira na realizaciji i poštivanju. I mi u Hrvatskoj svjesni smo težine mnogih problema iz izvješća i oni su predmet rasprave među političkim snagama u zemlji. Primjedbe EU pokazuju da mi u Hrvatskoj imamo još puno toga napraviti, umjesto što licitiramo datumima ulaska u EU, kazao je Račan. Predstavnik EK-a u Zagrebu, veleposlanik Vincent Degert u četvrtak će predstaviti izvješće članovima Nacionalnog odbora za praćenje pregovora. Prema sinoćnjim informacijama, sjednica Nacionalnog odbora bit će zatvorena za javnost, iako dio članova smatra da treba biti otvorena. Predstavnici HDZ-a, navodno, traže da sjednica bude zatvorena. (N. Jelić)