Povodom završetka Natječaja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za dodjelu institucionalne potpore udrugama u Republici Hrvatskoj za 2005. godinu, a slijedom kontinuiranog praćenja rada Nacionalne zaklade, Forum civilno društvo donosi ocjenu nekih aspekata rada Nacionalne zaklade u 2005. godini.
Podsjećamo, prošle je godine rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva izazvao veliko nezadovoljstvo organizacija civilnog društva, od kojih je dio inicirao nastanak Foruma civilno društvo kao mjesta usuglašavanja stavova i zajedničkog djelovanja njegovih članica. Forum je u ožujku 2005. donio svoje Mišljenje o radu Nacionalne zaklade, a ovom prilikom ukazuje na sljedeće probleme:
Greške i nedostaci koji se ponavljaju
1. Sukob interesa – na sjednici održanoj 15.12.2005. saborsko Povjerenstvo za sukob interesa proglasilo se nenadležnim za ocjenjivanje sukob interesa u Zakladi, no u obrazloženju je istaknulo: «Ovo Povjerenstvo, tumačenjem duha i smisla principa sprječavanja sukoba interesa, drži da je članstvo u tijelu, koje po načelu općeg interesa odlučuje o dodjeli materijalnih sredstava udrugama civilnog društva nespojivo s istodobnim članstvom u nekoj udruzi civilnog društva, kojoj to tijelo dodjeljuje sredstva». Ovim su potvrđeni prošlogodišnji navodi FCD te smatramo da je sasvim utemeljeno postaviti pitanja:
a. odgovornosti članova/ica Upravnog odbora, stručnih službi Zaklade te njezina Savjeta za strateška ulaganja
b. daljnje podrške udrugama koje imaju predstavnike/ce u Upravnom odboru (smatramo da nije realno tražiti povrat prošlogodišnje potpore, no da bi trebalo prestati davati institucionalnu podršku udrugama koje su na ovaj
način došle do donacija)
c. izmjene Statuta Zaklade (dijela koji se odnosi na sukob interesa)
Kako nam je rečeno u Zakladi, o Mišljenju Povjerenstva se tek raspravljalo, no dosad nije bilo nikakvih akcija – koje su očito – nužne.
2. Nepostojanje neovisnog žalbenog / nadzornog tijela, tako da je i dalje, usprkos Zakonu o općem upravnom postupku, jedina mogućnost žaliti se istom onom organu (Upravnom odboru) koji je donio odluke (a one se smatraju konačnim).
3. Nejasnost o postojanju vanjske evaluacije kao nužnog mehanizma u radu Zaklade. Naime, Upravni odbor Zaklade je na sjednici održanoj 3.3.2005. odlučio provesti vanjsku evaluaciju provođenja natječaja i kriterija za dodjelu financijskih potpora. Nije poznato je li do toga došlo, ako jeste – kako je biran evaluator/ica i tko je to bio/la, koja je ocjena rada Zaklade, do kojih je promjena došlo na osnovu evaluacije i dr.
4. Nerazvidnost učinkovitosti financijskog poslovanja Zaklade s obzirom na dobivena sredstva. Stoga smatramo da je nužna podrobnija analiza prihoda i potrošnje Zaklade. U 2004. Zaklada je imala ukupno 33.500.000 kuna prihoda. Kako te godine nije bilo natječaja, 13.000.000 kuna preneseno je u 2005. (po godišnjem izvještaju Zaklade za 2004. godinu). Po izvještaju dostupnom na web-stranici
Zaklade, na natječaje je u 2005. potrošeno tek oko 11.000.000 kn. U državnom je proračunu za Zakladu u 2005. bilo predviđeno 10.000.000 kuna, no dobila je tek nešto više od 2.000.000. Čine se, dakle, opravdane naše bojazni da se nepotrošeni budžetski novci neće automatski prenositi, iz godine u godinu. Može se zaključiti da će organizacije civilnog društva biti «zakinute» zbog nesposobnosti
Zaklade da uredno procesuira odobrena sredstva.
5. Zaklada i dalje funkcionira prema staroj (sasvim lošoj) strategiji te i dalje vrijede zamjerke iznesene u Mišljenju Foruma civilnog društva iz ožujka 2005:
· Nedostatak programskog profiliranja
· Prevelik raspon djelatnosti Zaklade koje dovode u pitanje smisao stvaranja prve
nacionalne ustanove ovog tipa
· Proizvodnja «svojih» i konkurencija autonomnim organizacijama civilnog društva
· Rastrošnost
Ocjena provedbe dodjela institucionalnih potpora u 2005. godini
1. U odnosu na prošlogodišnji natječaj, procedura je bila transparentnija, prijavni obrasci jasniji, moglo se dobiti informacije od stručnih službi Zaklade
2. Postavlja se pitanje temeljem kojih kriterija se bira Savjet za strateška ulaganja, tijelo koje za Zakladu obavlja najvažniji procjenjivački posao. Prošle je godine njegov predsjednik bio predstavnik Fondacije Heinrich Böll, koji je početkom 2005. dao ostavku postavši izvršnim direktorom Hrvatskog helsinškog odbora. Ove je godine predsjednik Savjeta bio njegov nasljednik na čelu Fondacije Heinrich Böll, a HHO dobiva institucionalnu potporu s najvišim brojem bodova. Zbog čega se Nacionalna zaklada sustavno oslanja na predstavnike jedne strane fondacije u ocjenjivanju prijava?
3. Postupak procjene prijava i dalje nije dovoljno dobro razrađen, a ocjenjivački instrumentarij nedovoljno je osjetljiv. Postoje premale bodovne razlike između prijava udruga koje su dobile financijsku potporu i onih koje nisu. Razlika od jednog boda odlučuje o dodjeli više od milijun kuna tijekom tri godine, što čini upitnim a i proizvoljnim sam postupak ocjenjivanja, njegove kriterije i relevantnost. U tzv. drugom krugu, nakon bodovnog ocjenjivanja prijava, obavljena je programska i financijska evaluacija samo u prvih deset udruga u svakoj kategoriji (koliko je i dodjeljivano potpora). Na taj su način procjene iz prvog kruga samo potvrđene, bez novog bodovanja i sužavanja izbora. Isto tako, veće razlike u ocjenjivanju istog segmenta prijave ukazuju na subjektivnost kriterija pojedinih članova komisije koja nije mogla biti korigirana drugim krugom i dodatnim razgovorima. Na kraju, kao i prošle godine, ocjenjivana je uvjerljivost ili 'uvjerljivost' prijava, a ne stvarna kvaliteta udruga.
4. Na osnovu pregleda dokumentacije udruga koje su dobile institucionalnu podršku (kategorija do 350.000 kn) uočili/e smo sljedeće greške, nelogičnosti i sporne odluke:
a. Nisu postojali kriteriji ocjenjivanja jednog od ključnih dijelova projektne dokumentacije - strateškog plana. Dok je nekim odbijenim udrugama zamjeren nedostatan strateški plan, neke udruge koje su bile visoko ocijenjene umjesto strateškog plana dostavile su samo zapisnike strateškog planiranja.
b. Potporu je dobila udruga BIOPA koja promovira ekološku proizvodnju. BIOPA je asocijacija 237 članova, između ostalog i 153 poljoprivredna gospodarstva koja raspolažu s više od 1.400 ha zemljišta, stotinama krava i ovaca, tisućama peradi, sa stručnim službama i inspekcijsko-kontrolnim licencama Ministarstva poljoprivrede. Iako je orijentacija na ekološku proizvodnju hrane za svaku podršku, BIOPA je de facto profesionalna asocijacija te bi se po toj logici podrška mogla davati i nizu drugih profesionalnih ili cehovskih udruženja. Podrška koju je dobila (350.000 kn) je beznačajna u usporedbi s ekonomskim potencijalom njezinih članova, no
to je pri ocjenjivanju zanemareno. S druge strane, udruzi SDF je zamjeren velik priliv sredstava i istaknuto je da joj podrška Zaklade ne bi mnogo značila – kao negativnost joj je uzeto dobivanje institucionalne potpore od USAIDa.
c. Potporu je dobila i udruga SMART koja je konzultantsko-trenerski konzorcij i zapravo je nelojalna konkurencija udrugama. Po istom bi principu potpora mogla biti dodijeljena i računovodstvenim servisima koji rade za udruge, tvrtkama koje im popravljaju opremu i sl.
Forum civilno društvo čine sljedeće organizacije civilnog društva: Autonomna ženska kuća Zagreb, B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI, Centar za mirovne studije, Centar za žene žrtve rata ROSA, Centar za ženske studije, Forum za slobodu odgoja, GONG, Iskorak – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina, Kneja – Društvo za kulturu i suživot s prirodom, Lezbijska grupa Kontra, Odbor za ljudska prava Karlovac, Srpski demokratski forum, TOD – Udruga za istraživanje tranzicije ka demokraciji, Zelena akcija, ZaMirNET, Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene žrtve nasilja i Ženska soba.