Priopćenje udruge Juris Protecta povodom aktualne rasprave o izbornoj jedinici za dijasporu:
11. izborna jedinica ili kako je popularno zovu izborna jedinica za dijasporu nije spojiva s uobičajenim pravnim normama u civiliziranom svijetu. Naime, građanima hrvatskog etničkog podrijetla koji su živjeli i koji još žive na području Bosne i Hercegovine priznato je pravo na hrvatsko državljanstvo, bez da su jedan dan imali prebivalište na teritoriju RH. Takav postupak stjecanja državljanstva je prvi put prakticiran na ovim prostorima i nepoznat je u međunarodnim razmjerima.
Nakon pretvaranja bosansko-hercegovačkih građana, uglavnom pripadnika katoličke vjeroispovijesti, u hrvatske državljane, formira se POSEBNA IZBORNA JEDINICA ZA DIJASPORU (XI. IZBORNA JEDINICA) kao sastavni dio tadašnjeg HDZ-ovog izbornog inženjeringa. Naime, tvorcima takvog inženjeringa bilo je poznato da 95% izbornog tijela te „posebne izborne jedinice za dijasporu“ čine upravo bosansko-hercegovački Hrvati, koji se velikom većinom izjašnjavaju za populističku političku varijantu desne opcije, drugim riječima pripadaju uglavnom HDZ-ovom biračkom tijelu.
Formiranjem takve posebne EKSTERITORIJALNE IZBORNE JEDINICE, tada vladajući HDZ osigurao je sebi stanoviti broj zastupnika u Hrvatskom saboru. Postojanje takve eksteritorijalne izborne jedinice u suprotnosti je sa svjetskim standardima i nema nikakvog opravdanja, jer je smisao izborne jedinice da pokriva stanoviti teritorij jedne države. Stoga je neizbježno ukinuti posebnu izbornu jedinicu (XI. izborna jedinica), a hrvatskim građanima s prebivalištem u inozemstvu omogućiti pravo glasa u onoj izbornoj jedinici u kojoj je dotični građanin zadnji put prebivao na teritoriju Republike Hrvatske. Kako bi se olakšalo korištenje izbornog prava neophodno je uvođenje dopisnog prava glasanja, kao što je to slučaj u svim civiliziranim zemljama. Iz toga nužno proizlazi da bosansko-hercegovački Hrvati, koji nisu nikada pribivali na teritoriju Republike Hrvatske, ne bi imali pravo glasa u Hrvatskoj, tako dugo dok ne mogu dokazati prebivalište na teritoriju RH i time ostvariti pravo na upis u biračke spiskove dotične izborne jedinice. Time bi se nužno ukinuli birački spiskovi koji se odnose na dijasporu i time mogućnost dvostrukog glasanja, a hrvatski građani s prebivalištem izvan RH upisuju se u biračke spiskove izborne jedinice u kojoj su zadnji put imali prebivalište u RH. Takvo rješenje bi zadovoljilo sve hrvatske građane, bez obzira gdje oni prebivaju, a bosansko-hercegovački Hrvati ne bi imali pravo glasa u Hrvatskoj tako dugo dok ne zasnuju prebivalište u RH i time steknu uvjete za upis u birački spisak jedne od izbornih jedinica.
JURIS PROTECTA
Zlatko Zeljko, predsjednik