Vlada izdala nalog da se ispita autentičnost optužaba glavnog Miloševićeva tužitelja Geoffreyja Nicea koje je iznio na račun Carle Del Ponte - da je dopustila Srbiji skrivanje dijela dokumenata koji bi mogli biti dokaz o umiješanosti u ratove u Hrvatskoj i BiH.

- Ako bi se potvrdila vjerodostojnost, onda se to pitanje treba raspraviti u UN-u, koji je utemeljitelj Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu, vjerojatno na Vijeću sigurnosti. U svakom slučaju, to je ozbiljna stvar - izjavio je premijer Ivo Sanader, komentirajući Niceovo pismo Jutarnjem listu. Glavni tužitelj u procesu Miloševiću Jutarnjem listu poslao je pismo u kojem potvrđuje nedavne tvrdnje New York Timesa o dogovoru između Del Ponte i srpske vlade o stavljanju tajnosti na dio dokumenata Vrhovnog vijeća obrane Jugoslavije. - Carla Del Ponte je u pismu tadašnjem jugoslavenskom ministru vanjskih poslova Goranu Svilanoviću, u svibnju 2003., dala suglasnost za zaštitne mjere “razumnog” dijela iz kolekcije dokumenata - otkrio je Nice u tom pismu i podvukao kako se on osobno protivio tom sporazumu “jer je to bio nepotreban deal koji je Beogradu služio samo da prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i BiH”. Niceovo obraćanje Jutarnjem listu, kojim je posvjedočio da je Del Ponte načinila bitan ustupak Srbiji, izazvalo je danas burne reakcije u Hrvatskoj. Svi bitni politički protagonisti pozivaju Vladu na brzu i oštru reakciju. Dio ih smatra da su zatajeni dokumenti možda mogli biti presudni za ishod tužbe BiH protiv Srbije za genocid te da bi mogli pomoći i hrvatskoj tužbi. - Otkriće NYT i pismo Nicea duboko je zabrinjavajuće i zaprepašćujuće. Vlade Hrvatske i BiH trebaju hitno zahtijevati raspravu u Vijeću sigurnosti o radu Haaškog tužiteljstva i Del Ponte - izjavio je nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i ocijenio da ovo kompromitira rad Haaškog tribunala, posebno Tužiteljstva, ali i Međunarodnog suda pravde u Haagu. Granić je upozorio i da hrvatska vlada ne bi trebala šutjeti ni o činjenici da Haaški sud nije ispunio svoj mandat. - Neosporno je da SAD želi da Haaški sud završi svoj posao, a da pri tome Milošević nije osuđen, što je propust posebno Tužiteljstva, te da su Karadžić i Mladić na slobodi. O Karadžiću se više i ne govori, a s Mladićem međunarodna zajednica čini kompromis, što je duboko sramotno - naglasio je Mate Granić. Zoran Milanović iz SDP-a smatra da bi Vlada trebala tražiti pojašnjenje od Haaškog tribunala i vidjeti jesu li zatajeni dokazi od koristi Hrvatskoj. - Od Haaga je potrebno dobiti odgovor o čemu se radi, koji su dokumenti izuzeti i potom vidjeti što se može poduzeti - predložio je Milanović. Posljednji haaški skandal Milanović vidi kao još jedan argument u prilog nastojanjima da se preostala suđenja prenesu na nacionalne sudove u zemljama regije “koji postaju vjerodostojniji od Haaškog suda”. - Ne znam o kakvim se dokazima radi i u kojoj su mjeri utjecali na presudu Međunarodnog suda pravde povodom tužbe BiH protiv Srbije za genocid. No, ovo je principijelno pitanje koje se mora raščistiti - zaključio je Milanović. I bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt smatra da slučaj treba iznijeti Vijeću sigurnosti UN-a i tražiti objavu dokumenata, ali i preispitati osobnu odgovornosti Del Ponte ako se pokaže da je dogovor sa Srbijom postigla bez odobrenja ili da je prešla granice svojih ovlasti. Procijenila je da bi skandal na kraju mogao imati pozitivne efekte po Hrvatsku u procesu protiv Srbije za genocid.