Ministarstvo reagira: Nije točno da su hrvatski pregovarači bilo gdje rekli da u Hrvatskoj azbesta nema.

U jucerašnjem broju Večernjeg lista objavljeni su članci o stanju okoliša u Hrvatskoj u kojima ima svakakvih a jedino nema točnih podataka. Između ostaloga u tekstu pod naslovom Otrov i oko rukometne arene koji potpisuje Nikola Sever Šeni navedeno je da je najveća koncentracija azbestne prašine u blizini rukometne dvorane u Splitu što bi moglo dovesti u pitanje organizaciju Svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj, da nije moguće dobiti podatke o kakvoći zraka, da su hrvatski pregovarači tvrdili da u Hrvatskoj azbesta nema itd. Moramo nažalost konstatirati da novinar koji piše o problemu zagađenja okoliša na nekoliko udarnih stranica Večernjeg lista ne zna da se od 2005. godine svi podaci o okolišu sakupljaju u Agenciji za zaštitu okoliša. Na Internetskoj stranici Agencije objavljuju se između ostaloga i Godišnja izvješća o praćenju kakvoće zraka na području Republike Hrvatske u kojima su objedinjeni podaci za sve županije. Upravo je u izradi izvješće za 2007. a detaljno izvješće o kakvoći zraka u 2006. objavljeno je prije godinu dana. Nije točno da su hrvatski pregovarači bilo gdje rekli da u Hrvatskoj azbesta nema. Na pitanje o azbestu naš je predstavnik rekao da je azbestnocementne cijevi proizvodila tvornica Salonit u Vranjicu koja je u stečaju te da se rješava problem radnika. Saniranje crnih točaka velikih industrijskih zagađenja u Hrvatskoj u koje se ubraja i Salonit u Vranjicu, nastalih tijekom 30 i više godina, je vrlo zahtjevan stručni i financijski zahvat koji je započela hrvatska Vlada 2004. godine. Napominjemo da sanacija svake takve crne točke započinje izradom dokumentacije: ispitivanjem vrste i količine otpada, izbora najkvalitetnijeg tehnološkog rješenja, izrade studije utjecaja na okoliš, zatim lokacijske, i po potrebi, dozvole za gradnju. Iz svega toga je vidljivo da se radi o poslu koji zahtjeva vrijeme. Za bivšu tvornicu azbestnocementnih proizvoda Salonit u Vranjicu (koja je radila od 1921.) završena je prva faza sanacije. Zbrinut je sav azbestni otpad iz tvornice (I faza sanacije) i obavljaju se pripremni radovi za drugu fazu sanacije Mravinačkih kava, prema hrvatskim i EU standardima. Ukupna sanacija te crne točke iznosit će oko 40 milijuna kuna, a dosada je utrošeno 16 milijuna. Za ispravak ostalih netočnih podataka trebalo bi nekoliko desetaka stranica zato ćemo se zaustaviti samo na dvije tvrdnje i dodati da i laž zagađuje okoliš. Ako se objavom laži i postigne kratkoročni efekt, dugoročno se gubi na vjerodostojnosti.