Uvodno izlaganje na temu 'Trgovina emisijama stakleničkih plinova i korištenje ostalih fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola - izazovi i prilike' održat će dr. sc. Vladimir Jelavić, stalni član hrvatskog pregovaračkog tima za Kyotski protokol i član stručnog tima za pregovaranje s EU, Institut za energetiku i zaštitu okoliša EKONERG.
Republika Hrvatska je potpisnica i članica Kyotskog protokola koji države članice obvezuje na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 5% do 2012. godine u odnosu na referentnu 1990. godinu. S obzirom na to da je 1990. godina kao referentna godina bila izuzetno nepovoljna za Republiku Hrvatsku jer je zbog ratnih aktivnosti došlo do značajnog pada gospodarskih aktivnosti slijedom čega su i hrvatske emisije te godine bile niske, Hrvatska je tražila da se emisijama iz 1990. godine doda još 3,5 milijuna tona emisija, no to nije prihvaćeno. S obzirom na to da Hrvatska ima ambiciju u budućnosti značajno razvijati svoje gospodarske potencijale, posebice u energetskom sektoru, postavlja se pitanje na koji način će te ambicije i realizirati paralelno poštujući međunarodno preuzete obaveze.
Jedan od načina je ulazak Hrvatske u projekte trgovine emisijama, odnosno fleksibilne mehanizme Kyotskog protokola koji omogućuju ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača. Ograničenje količine emisija koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati dovodi do povećanja konkurentnosti niskougljičnih tehnologija.
JI projekti (zajedničke implementacije) i CDM projekti (mehanizmi čistog razvoja) načini su realizacije Europske sheme trgovanja emisijama (EU ETS sheme) koja ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih kvota kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje zadovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu.

