Dok se slavi 40 godina sajma automobila i „Hrelića" na Jakuševcu, unatoč ndesetgodišnjim nastojanjima, nitko iz Grada ne zna za njegovu budućnost tj. dali će se mijenjati lokacija, a to znači da eventualno postoji neka alternativna i također kakva je koncepcija i sadržaj djelovanja sajma koji je skoro kontinuirani nastavak sajmovanja u Zagrebu u najamanju ruku od Zlatne bule Bele IV. Iako svi gradovi, a pogotovo metropole, imaju ovakve sajmove i to u pravilu ne mnogo udaljene od središta grada, za zagrebački „Hrelić" na Jakuševcu još uvijek nema nekog suvislog prijedloga nego jedino izjave: „Takav sajam Zagrebu ne treba (Prežigalo)", „Objavit ćemo novu lokaciju za dva -tri mjeseca" (akademik Slavko Dakić, 2005.), „Obajavit ćemo novu lokaciju za dva-tri mjeseca (gradonačelnik Milan Bandić, listopad 2010) i „Sajam će biti u Ivanjoj Reci" (anonimni izvor, listopad 2010).
Organizatori tribine žele pokušati javnom raspravom testirati i artikulirati volju i potrebe građana Zagreba:
- Dali je ovakav „Hrelić" i ovakav sajam motornih vozila u Zagrebu potreban, a ako jeste, onda dali na sadašnjoj lokaciji ili netko može ponuditi bolju ili barem ne puno nepovoljniju;
- Ako apsolviramo lokaciju tada raspraviti o dosadašnjim sadržajima i prijedlozima kako ih proširiti i poboljšati, te ih koncipirati primjereno 21. stoljeću i ukljućivanju Hrvatske u Europsku Uniju.
Činjenica je da je Grad u srpnju 2007. u GUP uvrstio potrebu izrade „UPU Sajam automobila" na današnjoj lokaciji, a u rujnu iste godine tom je UPU-u dan nulti prioritet svrstavanjem u rok izrade u tijeku 2007. godine.
Indikativno je da od tada nema niti od Poglavarstva, niti od Zavoda za urbanizam nikakvih informacija o daljnjim planovima i namjerama.
Na upit, sadašnji organizator sajmene priredbe na Jakuševcu tvrtka Sajam automobila Zagreb, odgovorio nam je kako mu je također uskraćena bilo kakva informacija, a da je Gradu ponudio više prijedloga o uređenju Sajma. Od kupovine zemljišta, dugoročnog zakupa ili koncesije, do predaje cjelokupne priredbe voljom Grada Holdingu ili neku sličnu kombinaciju. Grad nije odgovorio niti na jedan prijedlog, niti ponudio nekakav novi osim Ovrhe za iseljenje.
Ovakvo stanje status quoa, koje traje preko 10 godina, nametnulo je potrebu organizirati javnu tribinu na koju se pozivaju svi zainteresirani a pogotovu kompetentni predstavnici Grada Zagreba, te predstavnici relevantnih stručnih udruga da razmotre u kojem smjeru ima smisla razvijati jedan sadržaj koji svake nedjelje okupi između 20.000 do 50.000 posjetitelja, među kojima je i znatan broj jednodnevnih turista iz Hrvatske i inozemstva.
Unatoć pomanjkanju planova i smjernica za dalnji razvoj sajma, u povodu 35. godišnjice postavljena je prigodna skulptura Zlatni konj, visoka 9 metara, koja je ubrzo postala simbolom sajma. A zadnjih godina je u upravnoj zgradi otvorena respektabilna galerija Zlatni konj u kojoj je održan veliki broj zapaženih izložaba i vrlo zanimljivih društvenih događanja.
Ustvari je tvrtka Sajam automobila Zagreb, bez velike galame, promovirala jedan novi alternativni kulturno umjetnički centar koji znatno mijenja sadržaj „Hrelića", odnosno sajma na Jakuševcu, ali i kulturnih standarda Zagreba, a što je nebrojeno puta registrirano u svim medijima javnog priopćavanja
Kao što vidimo, iako nije bilo nikakovih odluka i smjernica, gradskih otaca i nadležnih službi, što i kako dalje s „Hrelićem" on se ipak usporeno prilagođava novim vremenima i zato je nužno u najskorije vrijeme jasno prezentirati budućnost ove priredbe a tek onda pristupiti potrebnim mjerama. To je svakako obaveza Grada Zagreba prema preko milijun posjeta godišnje Zagrepčana a i gostiju kojima je i sajam ovakve vrste dosta važan. Uostalom radi se i o najvećem sajmu rabljenih vozila u Europi i to ne bi trebalo ignorirati. U svakom slučaju, ukoliko ne postoje u nekim ladicama već pripremljeni i razrađeni prijedlozi o budućnosti sajma automobila i „Hrelića" tada treba tom poslu prionuti što prije te zatim otvoriti javnu raspravu i doći do optimalnog rješenja. Preostaje nam da ćujemo i drugu stranu i da se otvori diskusija o problematici „Hrelića".