H-Alter
Sajam automobila Jakuševac, popularniji kao Hrelić, ove je nedjelje proslavio 36 godina postojanja, a Zlatni konj - skulptura umjetnika Hanibala Salvara - koja stoji na ulazu u sajam, proslavila je svoj prvi rođendan.

Zlatni konj privremeno je postavljen prije godinu -dana u povodu 35. obljetnice sajma - a u međuvremenu je postao simbol sajma i tu će ostati i dalje, kaže Hanibal Salvaro. Ta je skulptura ujedno obilježila i prošlogodišnju borbu koju su zaposlenici i posjetioci sajma vodili za opstanak. I uspjeli su - sajam na Jakuševcu ipak će raditi do kraja 2007. godine. Na taj način naš najveći sajam rabljenih automobila dobio je svoj dan u prosincu. Istovremeno, zlatni konj u nedjelju je poprimio nove oblike. Naime, tom prigodom predstavljen je i novi zagrebački suvenir - paprenjaci i peciva u obliku konjske glave, koje iz posebnih kalupa peče pekarnica Dormiko. Koji se sajam može pohvaliti vlastitim suvenirom? Hrelić je jedini sajam na svijetu koji ga ima, nastavlja Salvaro. Hanibal je umjetnik kojega sajam rabljene robe inspirira i sam dolazi gotovo svake nedjelje pa ni ne čudi njegov trud da sajam opstane i živne, da se o njemu piše, da ga se posjećuje. U nedjelju nam je izložio i svoju ideju kako bi trebalo na posebnom dijelu sajma napraviti mjesto gdje bi se prodavale samo umjetnine, jer ionako svake nedjelje dolaze kolekcionari tražiti vrijedne stvari. Rođendan Zlatnoga konja proslavljen je u gostionici Nažigač spontanom izložbom porculanskih čajnika koji su kupljeni upravo na Hreliću. Jadranka Pater, vlasnica lokala po sajmu je kupovala čajnike po cijeni od pet do 20 kuna, sve dok ih nije skupila stotinjak i izložila u svom lokalu. Izložbom se najavljuje i Svjetska izložba male i minijaturne keramike - od 1. do 11. ožujka u Boćarskom domu. Stjepana Obada, direktora Sajma automobila upitali smo kakva je sudbina ovih ljudi kao i same lokacije. 30. prosinca 2005. Milan Bandić je rekao - još dvije godine. Dakle, dotad smo mirni, ali dalje od toga dijalog je zamro, kaže Obad. Nastavlja kako je 1986. u Generalnom urbanističkom planu postojala lokacija za sajam, ali novim izmjenama je jednostavno ispuštena i nikad više nije došla na dnevni red, a u posljednje vrijeme govorilo se o poslovnim neboderima koji bi trebali niknuti tik uz savski nasip. Direktoru Obadu nije jasno kako Grad može tako postupati sa sajmom koji godišnje posjeti milijun i pol ljudi. Voljeli bismo ostati tu gdje jesmo - ili da nas Grad preseli na približno dobru lokaciju, ističe Obad. Postoje neke informacije kako je jedna od mogućih lokacija za sajam u Sesvetama, što se prodavačima, posjetiteljima i ugostiteljima čini predaleko i ni približno zanimljivo kao na Jakuševcu.