Je li povjereniku za proširenje Olliju Rehnu samo dosadno pa je odlučio napisati knjigu ili se silno udubio u svoj resor pa se hvata u koštac s vrućom temom- tema je budućnost daljnjeg širenja Europske Unije - hm?
Moram paziti što ću danas reći jer vidim da u publici ima novinara iz Hrvatske, rekao je sinoć uz čašu piva u jednom od najpozantijih bruxelleskih think-tankova, European Policy Center-u, povjerenik za proširenje EK Olli Rehn, u povodu predstavljanja vlastite knjige Europske buduće granice. Otkako je povjerenik, Rehn je ušao u kolektivno pamćenje zbog jedne anegdote. Naime, kaže da je u nesporazumu sa suprugom oko toga kako se računa kraj desetljeća: je li to kraj 2009. ili kraj 2010.? A tu anegdotu je svojedobno ponudio i kao odgovor novinarima koji su ga pitali može li Hrvatska ući u EU do kraja desetljeća.
Ako reformira sudstvo punom predanošću, žustro, onda će Hrvatska biti spremna za članstvo prije kraja ovoga desetljeća, rekao je Rehn sinoć u Bruxellesu.
(N.B., za Rehna je kraj desetljeća kraj 2010. godine a za gospođu Rehn je to kraj 2009.godine)
Rehn je sinoć istaknuo da je Hrvatska najvjerojatniji idući član EU.
Za Rehna je diskusija u budućim europskim granicama puna lingvističkih zamki. No, on ima u rukavu nekoliko vlastitih ideja kako izbjeći opću zavrzlamu: Umjesto limita i granica, diskusija bi se trebala puno više usredotočiti na buduće granice Europe, ističe. Dodao je kako smatra da su borders (granice) restriktivan pojam jer on limitira naš um i smanjuje naš utjecaj, a da je pojam frontiers (rubovi) inovativan i da on ima obratan učinak, povećava naš utjecaj.
Rehn piše o izgradnji povjerenja u europsko gospodarstvo. Za najjači primjer uzima Dansku i kaže da je to tržište rada u proteklih 5 do 10 godina postalo mjerilo drugim europskim zemljama. Danski model, napominje Rehn, počiva na pomirenju dva principa: fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti koju pruža svojim radnicima.
Politička obnova Europe također je jedna od tema u Rehnovoj knjizi: Potrebna nam je i politička i gospodarska Unija, obje moraju u budućnosti ići ruku pod ruku. Produbljenje i daljnje širenje Unije moraju teći paralleno jer kada bi se Unija koncentrirala samo na proširenje, jednostavno bi postala preslaba, dodaje Rehn.
No Rehnu ne fali optimizma: Važno je da otvoreno diskutiramo i o novom institucionalnom uredjenju i da postignemo konsenzus oko proširenja. Mi smo već o tome donijeli odluku u Vijeću. Rehn je sinoć ustvrdio i da bi cijeli taj proces trebao biti dovršen 2008. godine.
Hrvatska je najvjerojatnije 28. zemlja članica osim ako Švicarska ili Island ne odluče vrlo skoro podnijeti zahtjev za članstvo, našalio se je u EPC-u finski povjerenik.
Iako je rekao da ne želi komentirati sporni govor predsjednika EK Barrosa u EP 26. rujna, kada je on ustvrdio da je EU potreban novi ustavni aranžman da bi mogla primati nove članice, Rehn je izjavio: Neću interpretirati svaki govor koji Barroso održi. U tom govoru on je bio jasan: potreban nam je novi institucionalni aranžman.
8. studenog će EK objaviti izvještaj o tzv. apsorpcijskom kapacitetu EU da prima nove zemlje, a da pri tome održi ravnomjeran ritam europske integracije. Istoga dana EK će objaviti i izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, dakle i Hrvatske.

