H-Alter
 Rehn u Bruxellesu predstavio knjigu: Vjerujem da će EU imati institucionalni okvir da primi Hrvatsku do kraja desetljeća.

Je li povjereniku za proširenje Olliju Rehnu samo dosadno pa je odlučio napisati knjigu ili se silno udubio u svoj resor pa se hvata u koštac s vrućom temom- tema je budućnost daljnjeg širenja Europske Unije - hm? Moram paziti što ću danas reći jer vidim da u publici ima novinara iz Hrvatske, rekao je sinoć uz čašu piva u jednom od najpozantijih bruxelleskih think-tankova, European Policy Center-u, povjerenik za proširenje EK Olli Rehn, u povodu predstavljanja vlastite knjige Europske buduće granice. Otkako je povjerenik, Rehn je ušao u kolektivno pamćenje zbog jedne anegdote. Naime, kaže da je u nesporazumu sa suprugom oko toga kako se računa kraj desetljeća: je li to kraj 2009. ili kraj 2010.? A tu anegdotu je svojedobno ponudio i kao odgovor novinarima koji su ga pitali može li Hrvatska ući u EU do kraja desetljeća. Ako reformira sudstvo punom predanošću, žustro, onda će Hrvatska biti spremna za članstvo prije kraja ovoga desetljeća, rekao je Rehn sinoć u Bruxellesu. (N.B., za Rehna je kraj desetljeća kraj 2010. godine a za gospođu Rehn je to kraj 2009.godine) Rehn je sinoć istaknuo da je Hrvatska najvjerojatniji idući član EU. Za Rehna je diskusija u budućim europskim granicama puna lingvističkih zamki. No, on ima u rukavu nekoliko vlastitih ideja kako izbjeći opću zavrzlamu: Umjesto limita i granica, diskusija bi se trebala puno više usredotočiti na buduće granice Europe, ističe. Dodao je kako smatra da su borders (granice) restriktivan pojam jer on limitira naš um i smanjuje naš utjecaj, a da je pojam frontiers (rubovi) inovativan i da on ima obratan učinak, povećava naš utjecaj. Rehn piše o izgradnji povjerenja u europsko gospodarstvo. Za najjači primjer uzima Dansku i kaže da je to tržište rada u proteklih 5 do 10 godina postalo mjerilo drugim europskim zemljama. Danski model, napominje Rehn, počiva na pomirenju dva principa: fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti koju pruža svojim radnicima. Politička obnova Europe također je jedna od tema u Rehnovoj knjizi: Potrebna nam je i politička i gospodarska Unija, obje moraju u budućnosti ići ruku pod ruku. Produbljenje i daljnje širenje Unije moraju teći paralleno jer kada bi se Unija koncentrirala samo na proširenje, jednostavno bi postala preslaba, dodaje Rehn. No Rehnu ne fali optimizma: Važno je da otvoreno diskutiramo i o novom institucionalnom uredjenju i da postignemo konsenzus oko proširenja. Mi smo već o tome donijeli odluku u Vijeću. Rehn je sinoć ustvrdio i da bi cijeli taj proces trebao biti dovršen 2008. godine.
Hrvatska je najvjerojatnije 28. zemlja članica osim ako Švicarska ili Island ne odluče vrlo skoro podnijeti zahtjev za članstvo, našalio se je u EPC-u finski povjerenik. Iako je rekao da ne želi komentirati sporni govor predsjednika EK Barrosa u EP 26. rujna, kada je on ustvrdio da je EU potreban novi ustavni aranžman da bi mogla primati nove članice, Rehn je izjavio: Neću interpretirati svaki govor koji Barroso održi. U tom govoru on je bio jasan: potreban nam je novi institucionalni aranžman. 8. studenog će EK objaviti izvještaj o tzv. apsorpcijskom kapacitetu EU da prima nove zemlje, a da pri tome održi ravnomjeran ritam europske integracije. Istoga dana EK će objaviti i izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, dakle i Hrvatske.