Hoće li hrvatski građani 2009. godine glasati za EU-parlament? Milorad Pupovac aludirao je na na barem jedan tiskani i jedan elektronički medij u stranom, odnosno, europskom vlasništvu, putem kojih se u Hrvatskoj sije govor mržnje

Deklaracija 4. zajedničkog parlamentarnog odbora EU- Hrvatska, donesena na kraju 2. dana zasjedanja, izuzetno je veliki poticaj našoj zemlji da nastavi s reformama i ispuni obećanja dana potpisivanjem SSP-a kako bi građani Hrvatske mogli glasati na izborima za EP u lipnju 2009. Upravo je ta godina istaknuta kao ciljni datum ulaska Hrvatske u EU klub i to pod pretpostavkom (odn., uz nužni uvjet) da EU do tada bude institucionalno spremna za Hrvatsku.

Ovo zasjednaje, dakle, od osobite je važnosti jer je na neki način zacrtalo datum hrvatskog ulaska u Uniju iako se nije bavilo pitanjem EU ustava.

Hrvatska je na zasjedanju, na kojem su bili predstavnici EP, hrvatski pregovarači, zastupnici u hrvatskom saboru, predstavnici EK, i predstavnik Finskog predsjedništva EU, sagledana u svjetlu stanja hrvatskih pregovora, kao i reformi u pravosuđu, javnoj upravi, funkcioniranja lokalnih institucija u zemlji, položaja manjina te izbjeglica. Bilo je puno pohvala, osobito stanja u ekonomiji, no mogle su se čuti i ozbiljne primjedbe povodom nedovoljnih institucionalnih kapaciteta, stanja u pravosudju, korupcije, visoke stope kriminala, prava manjina, odnosno, preraširene diskriminacije i povratka izbjeglica.

Kao pozitivni istaknuti su primjeri napretka postignutog u zakonu o poduzećima, financijskim uslugama, pravu na intelektualno vlasništvo i transportu te je izražena nada da će i EK prepoznati taj napredak u godišnjem izvještaju 8.11. Naime, upravo završeno zasjedanje svojevsrna je uvertira u predstavljanje godišnjeg izvještaja EK o Hrvatskoj 8. studenog.

'Policiju treba maksimalno profesionalizirati i dalje promicati nulti nivo tolerancije prema organiziranom kriminalu', stoji, m.o., u ovoj deklaraciji. Na istom se mjestu pozdravlja i novi zakon o ustrojavanju sigurnosnih i obavještajnih službi (donesen u kolovozu 2006.), a ističe i posebna uloga Sabora kada je riječ o 'demokratskoj kontroli tih službi'.

Iako je prvog dana zasjedanja Jelko Kacin na razne načine pokušavao prisutne isprovocirati na pomalo neproduktivnu raspravu o hrvatsko-slovenskom pograničnom sporu, nitko od prisutnih na to zapravo nije nasjeo. Hannes Swoboda i Doris Pack istaknuli su kako je to za njih jalova rasprava. Swoboda je rekao da je riječ o 'minornom pitanju' budući da 'EU pamti slične primjere u svojoj povijesti, na primjer, sukob Velike Britanije i španjolske oko Gibraltara', a Doris Pack je istaknula 'da Njemačka zbog Benešovih dekreta nije ucjenjivala češku Republiku pred ulazak u EU'. Vesna Pusić razmotrila je temu u svjetlu predizborne kampanje, a Piere Mirrell, direktor u općoj upravi za proširenje u EK zadužen za zemlje kandidate je nedvosmisleno konstatirao 'da je to nešto što se mora riješiti prije ulaska u EU.'

Milorad Pupovac uveo je pitanje demokratičnosti pojednih medija u zemlji, aludiravši na 'barem jedan tiskani i jedan elektronički medij u stranom, odnosno, europskom vlasništvu, putem kojih se u Hrvatskoj sije govor mržnje i koji se ponašaju tako da krše neka temeljna prava.'

Ovo interesantno pitanje nije, medjutim, ušlo u konačnu deklaraciju 4. zajedničkog medjuparlamentarnog odbora EU- Hrvatska.

Pitanje otkupa hrvatskih stanova na koje su pripadnici srpske zajednice nekada imali pravo je nakon intervencije Milorada Pupovca ipak našlo mjesta u ovom dokumentu:

'Hrvatska je, zajedno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, u Sarajevskoj deklaraciji postavila sebi cilj da zaključi pitanje izbjeglica do kraja 2006.; napredak je uočljiv a da bi se postigao taj cilj, sve tri zemlje trebaju povećati napore i Hrvatska treba dovršiti primjenu uvjeta za javnu infrastrukturu i rješenje stambenog pitanja za povratnike, uključujući i pitanje bivših nositelja stanarskog prava.'