Iako to nije stav većine sudionika međuparlamentarnog odbora EU-Hrvatska, ima onih koji Hrvatsku u Europskoj Uniji ne vide prije sredine idućeg desetljeća. Jučer su u Bruxellesu na zasjedanju 4. međuparlamentarnog odbora EU- Hrvatska ocjenu stanja u hrvatskim pregovorima iznijeli predstavnici hrvatske vlade, Sabora, EP-a, EK i predstavnik finskog predsjedništva EU, te je i tom prilikom potegnuto pitanje kada bi Hrvatska mogla ući u EU.
Posljednjih se tjedana zahuktala debata o tome da li je daljnje širenje EU moguće ako ona za to nije institucionalno spremna, zatim, je li i kada moguće rješenje EU ustava; s te strane, nesoporno je da je Hrvatska zakoračila u pregovore u razdoblju koji je za taj projekt vrlo nepovoljan (s današnjim danom ona je u tom projektu 366 dana).
Naši pregovarači, međutim, i jučer su ponovili kako se tu ne radi samo o tome jesmo li mi već je li Unija spremna da nas primi.
Oni koji pak misle da ulazak Hrvatske nije, niti da će biti moguć do kraja ovog desetljeća, navode za to nekoliko argumenata. Jedan od njih je onaj da EU nikada neće primiti samo jednu članicu jer to do sada nije bila praksa. (Iznimka je Grčka koja je primljena, kao jedina kandidatkinja, 1981.godine). Hrvatsku bi po toj logici trebalo primiti u paketu, na primjer, sa Bosnom i Hercegovinom ili Makedonijom, ističe se. Neće biti EU ustava, njemačko predsjedništvo EU ga neće dovesti do stupnja ratifikacije, niti će u tome uspješno biti portugalsko predsjedništvo. Polazeći od te pretpostavke, tog argumenta, Hrvatska bi mogla ući u Uniju tek 2013. kada bi mogla biti dovršena ratifikacija EU ustava u svim državama članicama EU.
Među ostalim razlozima je i onaj da postoje države članice koje jednostavno ne žele Hrvatsku u EU, pitanje Schengenske zone, te mogući dolazak konzervativne vlade na vlast u Velikoj Britaniji nakon Tonyja Blaira (jer bi ta vlada mogla pružiti snažan otpor ideji daljnjeg širenja Unije.)
Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku iz Socijaldemokratske stranke u EP-u rekao je tijekom zasjedanja 4. međuparlamentarnog odbora kako on smatra da je razgovor o datumima u načelu štetan.
EK je tijekom prvog dana zasjedanja naglasak stavila na here and now u tehničkoj strani pregovora, a ne na raspravu o datumima, iako je otprije poznat stav povjerenika za proširenje Ollija Rehna da bi Hrvatska mogla ući u EU do kraja desetljeća ispuni li tražene uvjete. Ona je i za to da Hrvatska sa Slovenijom pitanje granice riješi prije ulaska a Hannes Swoboda u tom smislu dodaje da je to nešto minorno i da je EU i prije imala sličnih slučajeva (npr., svađu Britanije i Španjolske oko Gibraltara).
Komisija je jučer općenito istaknula da je usklađivanje s EU zakonodavstvom proteklih mjeseci napredovao vrlo dobro. Nama je od brzine važnija kvaliteta i u tom smislu je važno da vaša strategija, ackijski plan za pregovore ne bude pripremljen na brzinu jer će to dovesti do poteškoća u pregovorima, izjavio je na jučerašnjem zasjedanju Pierre Mirel, direktor u općoj upravi za proširenje EK-a zadužen za zemlje kandidate. Za nas su tri stvari najvažnije: pravosudna reforma, borba protiv korupcije i temeljna prava, dodao je Mirel.
Mirel je upozorio i na reformu institucija, a kao posebno problematična pitanja manjinskih prava i povratak izbjeglica, istaknuvši kako se ne gleda dobro na činjenicu da u ovom trenutku stoji oko 9000 prijava za program zbrinjavanja izbeglica ( tzv.housing care programe).
Redoviti godišni izvještaj o napretku Hrvatske EK će objaviti 8. studenog i u njemu iznijeti analizu ekonomske i institucionalne pripremljenosti Hrvatske u ovom trenutku u svjetlu pregovora o članstvu. Screening završava 18.listopada a preostala su samo dva poglavlja: regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i pravosuđe i temeljna ljudska prava.

