Privatizacija dubrovačkoga turističko-hotelijerskog društva Hoteli Maestral, koju je prije nekoliko dana na Hvaru kritizirao i predsjednik Stjepan Mesić, u Dubrovniku je podigla pravu buru nezadovoljstva i sva je prilika da će Maestral izrasti u još jedan privatizacijski skandal Vlade premijera Ive Sanadera. Sindikati koji djeluju u Maestralu i čelni ljudi Uprave društva, naime, smatraju da je cijena tvrtke koja je određena u privatizacijskom procesu daleko ispod tržišne. Oni upozoravaju na niz nelogičnosti spornog privatizacijskog procesa te navode da je, primjerice, procjena temeljnog kapitala društva obavljena ratne 1992. godine. S druge strane, potpredsjednik Vlade Damir Polančec istaknuo je da je spreman saslušati argumente Uprave, sindikalaca i predstavnika lokalne samouprave. Da je cijena Maestrala veća od početne cijene (72,16 milijuna kuna za 69,96 posto dionica), smatraju gotovo svi naši sugovornici, od predsjednika Uprave društva Davorka Obuljena, preko dijela lokalne samouprave, do sindikalaca, koji su se za pomoć obratili i Uredu predsjednika. Ostavljena nominalna cijena - U privatizacijskom procesu postavljena je nominalna cijena dionice, koju ponuđači moraju ponuditi, a sve dalje procjena je potencijalnih ulagača. Oni su dolazili kod nas u postupak, vidjeli su vrijednost kapitala poslovanja i sukladno tome su dali svoje cijene. Mogu reći da je na nultom natječaju procijenjena vrijednost bila 222 milijuna kuna, ali ona je naknadno prekrižena i ostavljena je samo nominalna cijena. Smatram da prvotna cijena od 222 milijuna kuna nije realna, a prava vrijednost Maestrala vjerojatno je negdje između početne cijene (72,16 milijuna kuna) i ove od 222 milijuna kuna. Mi smo izradili određene procjene, ali s tim ne smijemo izlaziti u javnost, ustvrdio je Obuljen, napominjući da cijenu društvu ruši činjenica da su njegove obaveze (107 milijuna kuna) veće od temeljnog kapitala (103 milijuna kuna). Podsjetimo, financijski najizdašniju ponudu za Maestral od 121 milijun kuna dao je Novi Kvarner d.o.o., ali bez valjanih bankovnih jamstava. U neslužbenom razgovoru s drugim predstavnikom Uprave, koji je želio ostati anoniman, saznali smo pak da je Uprava Maestrala radila nekoliko procjena vrijednosti društva te da su sve bile znatno veće od početne cijene, koju je postavio Hrvatski fond za privatizaciju. Uprava nije informirana - Nama se trenutačno na kupnju nudi jedno građevinsko zemljište do nas, po tisuću eura za kvadrat. S obzirom na to da mi imamo 40 tisuća kvadrata hotelskih kapaciteta, pomnožite to s tisuću eura, koliko nama traže za »ledinu«, i shvatit ćete u čemu je problem. To je 40 milijuna eura! Osim toga, sve procjene vrijednosti koje smo mi radili daleko su veće od cijena koje su postignute u privatizacijskom procesu, tvrdi član Uprave Maestrala, napominjući da je, osim hotelskih kapaciteta, u vlasništvu društva i 50 tisuća kvadratnih metara zemljišta. Naš sugovornik kaže da Uprava nije do kraja informirana o privatizacijskom procesu, ali siguran je da se nekom pokušava ići na ruku. »Pa zar nije čudno da je osnova procjene vrijednosti poduzeća procjena revizora iz sredine devedesetih godina, kada znamo kako raste cijena zemljištu i nekretninama, osobito u Dubrovniku«, kaže naš sugovornik. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec pak tvrdi da će Vlada još jednom razgovarati sa zainteresiranim stranama – sindikatom, članovima Uprave i lokalnom samoupravom. Inače, sastanak o Maestralu koji je jučer trebao imati s predstavnicima Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije Polančec je otkazao, bez zakazivanja novog termina. Lijenost ili nečiji interes U ime radnika Maestrala vršitelj dužnosti predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić traži poništenje natječaja, ali ističe da je to iluzorno očekivati. - Tražili smo da država ostane u posjedu kontrolnog paketa dionica (25 posto plus jedne dionice) bez obzira na novog vlasnika, kako bi mogla intervenirati. Međutim, bojim se da to neće proći. Vrijednost Maestrala procijenjena je još sredinom 90-ih godina, ali riječ je o već čuvenoj neozbiljnosti ove države pri privatizaciji. Radi li se o lijenosti ili nečijem interesu, ne znam, ali siguran sam da je Vlada morala uzeti u obzir kretanje cijena na tržištu nekretnina, koje su danas znatno veće nego što su bile sredinom 90-ih. Podsjećam da se radi o kompleksu od pet hotela («Uvala«, »Splendid«, »Komodor«, »Vis« i »Adriatic«), što je za ulagače posljednji veliki zalogaj u Dubrovniku, zaključuje Andrić. Ladislav TOMIČIĆ

