Građani o EU: veća šteta nego korist

Veću korist nego štetu od pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji vidi samo dvadesetak posto građana, što znači da, s obzirom na to da pridruživanje prema relevantnim istraživanjima podržava puno veći broj njih, i oni koji jesu za ulazak u EU od toga ne vide veliku korist. Pokazalo je to jučer prezentirano istraživanje na okruglom stolu Stavovi i potpora građana ulasku Hrvatske u EU koji su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Na konkretna pitanja o tome što će se poboljšati ili pogoršati ulaskom Hrvatske u EU, građani su u najvećem postotku odgovarali da se neće ništa promijeniti. - U Hrvatskoj se ne može jasno definirati profil euroskeptika i stoga ne postoji jedinstvena komunikacijska ili druga strategija kojom bi se euroskepticizam mogao smanjivati. Isto tako povjerenje u Europsku Uniju, utvrđeno je istraživanjima, uvelike ovisi o povjerenju u vlastite institucije pa je stoga promoviranje borbe protiv korupcije od iznimne važnosti - rekao je Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Smatra također da na euroskepticizam u Hrvatskoj utječe ponižavanje ideje o Domovinskom ratu kroz Haaški sud, ideja o rasprodaji zemlje te tradicionalno nepovjerenje Hrvata prema strancima zbog izloženosti invazijama u prošlosti. U EU 2009. Hrvatska, čiji je glavni oslonac u približavanju Bruxellesu Austrija, Europskoj bi Uniji mogla pristupiti već 2009. godine, piše ugledni bečki dnevnik Der Standard u svom izdanju od utorka. U članku pod naslovom "S Austrijom kao zaštitnicom u EU", bečki dnevnik tvrdi da se "2009. godina i u Bruxellesu smatra sve realnijim datumom ulaska Hrvatske u EU", navodeći kao razloge da će u toj godini na dnevnom redu biti biranje novog sastava Europskog parlamenta te novo formiranje Europske komisije.