Jutarnji list istražio je što se sve nalazi u brzoj hrani i došao do podatka da samo jedan hamburger pokriva polovicu dnevnih prehrambenih potreba odrasle osobe. Američki novinar Eric Schlosser razotkrio je marketinšku mrežu fast food restorana. U samo jednom hamburgeru nerijetko se može naći meso stotinu različitih životinja. U limenci gaziranog pića ima više od 10 žličica šećera. Prosječno dijete godišnje odgleda reklama za fast food hranu vrijednih 3 milijarde američkih dolara. U 100 grama prženih krumpirića nalazi se tisuću puta više akrilamida, tvari za koju je dokazano da uzrokuje rak, nego li što je dopušteno. Svi ovi, naoko nepovezano podaci, pokazuju jedno: način na koji se svijet hrani polako se, ali drastično mijenjao u posljednjih 50 godina, otkako je u Sjedinjenim Državama otvoren prvi restoran brze prehrane. Svijet je postao jedna, velika fast food nacija, upozorio je američki novinar, Eric Schlosser, autor dvaju bestsellera “Fast food nation” i “Chew on this”, publicistička knjiga koje su šokirale svijet podacima o tome što uistinu jedemo i zbog kojih je čak i najpoznatiji lanac brze prehrane, McDonald’s počeo diljem svijeta uvoditi lagane menije. No, ne zadugo. Svjetsko nogometno prvenstvo, prema procjenama njihovih marketinških stručnjaka, idealno je vrijeme za pivo i, naravno, hranu koja se jede usput jer pogled nije na tanjuru, nego je prikovan za televizor. Nakon svijeta, i u Hrvatsku je stigla nova ponuda - Bigger Big Mac, najveći brzi sendvič, koji 40 posto veći od običnog. Energetska vrijednost u jednom obroku je izrazito visoka. Nekakva preporuka bi trebala biti tri do pet obroka dnevno, što znači da u ovom meniju ima tri puta više nego što se preporučuje u jednom obroku Konkretno, riječ je o dvije velike goveđe pljeskavice, tri šnite peciva, dvije šnite sira, salate i puno začina. U brojkama ta slika izgleda ovako: 714 kilokalorija koje se, kad se megaburger jede u meniju, gotovo udvostruče, 1348, što pokriva čak 70 posto dnevnih potreba odraslog čovjeka. Unatoč činjenici da je organizmu gotovo za cijeli dan dovoljan taj jedan meni, tijelo zapravo nije dobilo sve ono potrebno. Konkretno, vitamini i minerali, upozorava Darija Vranešić, dipl. ing. biotehnologije iz Vitaminoteke, u tom su obroku zanemarivi, a zasićenih masti smo sigurno dobili previše, kao i transnezasićenih koje su inače nepoželjne u prehrani. - Energetska vrijednost u jednom obroku je izrazito visoka. Nekakva preporuka bi trebala biti tri do pet obroka dnevno, što znači da u ovom meniju ima tri puta više nego što se preporučuje u jednom obroku. To je prekomjeran unos energije što može rezultirati debljanjem ako se tako dulje vremena hranimo. Drugi najveći problem su te vrste masnoća koje imaju negativan utjecaj na kardiovaskularni sustav i cijeli niz funkcija u organizmu. Dugotrajan unos mogao bi rezultirati inzulinskom rezistencijom, tijelo postaje neosjetljivo na inzulin i u stanju kao preteča dijabetesa, a postoji i opasnost od stradanja krvnih žila - objašnjava Vranešić. Još jedna od posljedica, koja doduše nije rezervirana isključivo za fast food restorane, jest povećana opasnost od tumora zbog nakupljanja neurotoksina akrilamida prisutnog upravo u hrani od žitarica i krumpira koja se prži u dubokom ulju na visokim temperaturama. Konkretno, znanstvenici sa Stockholmskog sveučilišta su otkrili da se u 100 grama prženih krumpirića nalazi tisuću puta više akrilamida negoli što je najviša dopuštena granica, objašnjava magistrica znanosti, Ivana Vinković Vrček, dipl. inž. medicinske biokemije. - Akrilamid se sintetizira kod prženja hrane koja ima jako puno škroba. Do toga dolazi kad pržite na ulju na temperaturi iznad 600, 700 stupnjeva kad dolazi do interakcije između ulja i zasićenih masnih kiselina jer je ulje čista zasićena masna kiselina - upozorava Vinković Vrček dodajući kako je akrilamid kancerogen i uništava živčane stanice. Akrilamid se sintetizira kod prženja hrane koja ima jako puno škroba. Do toga dolazi kad pržite na ulju na temperaturi iznad 600, 700 stupnjeva kad dolazi do interakcije između ulja i zasićenih masnih kiselina jer je ulje čista zasićena masna kiselina Osim spomenutih prženih krumpirića ili popularnije rečeno pommes frittesa, akrilamid je itkekako prisutan i primjerice u kokicama. Krumpirići i kokice su, dakle, itekako opasna hrana te zasigurno rijetki dok ih jedu pomisle na kancerogenost i uništavanje živčanih stanica. No, situacija je još daleko gora budući da se uz pommes frittes najčešće uzima i hamburger te kakvo gazirano piće. Znanstvenim rječnikom, uz akrilamid sa krumpirićima, konzumirajući hamburger u organizam ste unijeli i nitrozo spojeve koji uzrokuju rak želuca, crijeva i probavnog sustava te poliglicerol koji se nalazi u pecivu od hamburgera. Aditiva su puni i dodaci u junk food, poput majoneze i senfova, objašnjava Vinković Vrkić, kojima su umjetno pojačani okusi te kad sve zalijete primjerice Coca Colom dodali ste još umjetnih zaslađivača. Tako znanstvenim rječnikom izgleda jedan običan ručak u fast food restoranu čije će se posljedice tek pokazati, a proučava ih još uvijek i sama struka. - Za svaki pojedini spoj se zna što on radi u organizmu, ali kad sve to skupa stavite u organizam više zapravo ne znate što će se dogoditi. Najnovija toksikološka istraživanja idu u tom smjeru da se ispitivanjima rade različite kombinacije. Obično ti spojevi jedni drugima djeluju sinergistički odnosno pojačavaju djelovanje - kaže Vinković Vrček. Dok se ne utvrdi konkretna šteta po organizam, najrazvikanija posljedica je trenutno spomenuta debljina i zdravstveni problemi povezani s njom. Kako objašnjava Vinković Vrček, u Njemačkoj je nastala panika budući da se, zbog loše prehrane, kod djece od 10, 11 godina pojavila osteoporoza. Djeca ne dobivaju dovoljno minerala i kolagena za normalan razvoj kostiju pa, objašnjava, organizam izvlači kalcij iz zubi i kostiju te tako sam sebi pomaže. Potom, u Americi su posljedice poznate te se, kaže, zna kako ta jadna djeca izgledaju i kako imaju poremećaje konentracije te obolijevaju od autoimunih bolesti. Kcal bjelančevine ugljikohidrati masti Bigger Big Mac 714 41,95 59,88 33,96 Big Mac 507 25,8 42 26,2 McCountry 512 24,6 31,1 32,1 Vrtna salata 26 1.5 4.6 0.2 Pommes frites (veliki) 440 6,2 56,2 22,2 Coca-Cola (velika) 220 0 55 0 Shake od čokolade (veliki) 539 15 86,1 11,9 Podaci iz “Chew on this” • hamburger može sadržavati meso stotinu različitih životinja • limenka gaziranog pića ima više od 10 žličica šećera • jedna životinja zaražena Escherichijom coli moće zaraziti 16 tisuća kilograma mljevene govedine • ostatak iz klaonice pilića ponekad se dodaje u njihovu hranu
Fast Food nacija
Jutarnji list
U samo jednom hamburgeru nerijetko se može naći meso stotinu različitih životinja. U limenci gaziranog pića ima više od 10 žličica šećera. U 100 grama prženih krumpirića nalazi se tisuću puta više akrilamida, tvari za koju je dokazano da uzrokuje rak, nego li što je dopušteno.

