H-Alter
Smatramo da je veoma zabrinjavajuće što se za svaki projekt provodi samo zakonom propisani postupak procjene utjecaja na okoliš, ali se nigdje ne procjenjuju kumulativni efekti svih tih projekata zajedno.

Priopćenje o novim naftovodnim pravcima i novim industrijskim projektima na Kvarneru Udruga „Eko Kvarner“ s velikom zabrinutošću prati pripremu i početak realizacije mnogih industrijskih projekata na Kvarneru i bliskoj okolici. Trenutno aktivisti udruge i od strane udruge angažirani predmetni eksperti prate realizaciju sljedećih projekata:
1) tvornica kamene vune „Rockwool“ u Pićnu s koksom kao energentom, u gradnji;
2) planirana izgradnja termoelektrane „Plomin 3“ na ugljen;
3) planirano produženje rada termoelektrane „Urinj“ na teška loživa ulja;
4) rekonstrukcija rafinerije u Urinju uz implementaciju tehnologija za proizvodnju koksa;
5) planirana izgradnja LNG terminala u Omišlju ili Plominu;
6) izgradnja VCM i PVC postrojenja na petrokemijskom kompleksu u Omišlju.
Iako u potpunosti podržavamo razvoj svih grana gospodarstva, pa i klasičnih industrija, ukoliko se provodi na principima održivog razvoja i uz dovoljne mjere zaštite okoliša, smatramo da je veoma zabrinjavajuće što se za svaki taj projekt provodi samo zakonom propisani postupak procjene utjecaja na okoliš, ali se nigdje ne procjenjuju kumulaktivni efekti svih tih projekata zajedno. Pri tome smatramo da je tradicionalno zakazala lokalna zajednica, konkretno županija, koja je morala na vrijeme uvidjeti te opasnosti. Zbog svega toga smatramo da je neophodno pristupiti izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš, koja će moći predvidjeti moguće kumulativne utjecaje na okoliš i postojeće grane privrede (poljoprivreda i turizam) svih tih projekata zajedno.
U javnost su u proteklih nekoliko tjedana plasirane brojne (dez)informacije o novim naftovodnim projektima, koji se uporno proglašavaju novom inačicom projekta „Družba Adria“, iako s tim odbačenim projektom nemaju nikakve veze. U slučaju predloženog projekta dovođenja kaspijske nafte do Trsta uz nastavak transporta kopnenim putem korištenjem postojećeg transalpskog naftovoda (TAL) ne otvara se novi transportni pravac za izvoz ruske nafte kroz Jadran morskim putem, te se izbjegavaju štetne posljedice po Kvarner. Dapače, ukoliko se zaista smanji veliki broj tankera koji prolaze Jadranom prema luci u Trstu (oko 300 godišnje) taj projekt treba i podržati.
Što se tiče javne rasprave o „Studiji utjecaja na okoliš za postrojenja hidrokrekinga“ udruga „Eko Kvarner“ u potpunosti podržava najavljenu rekonstrukciju rafinerije u Urinju, ali se ne slaže s predloženim tehnologijama u studiji. Smatramo pogrešnim što nije došlo do suradnje između INA-e i HEP-a, gdje bi se stvorili uvjeti za implementaciju IGCC tehnologije čime bi se bitno poboljšala kvaliteta okoliša na Kvarneru.
U Omišlju, 26. prosinca 2006. Za udrugu „Eko Kvarner“: Nenad Prpić, predsjednik