H-Alter
29. studenog: Prenosimo prikaz okruglog stola na temu: “Civilno društvo i država – partneri u pregovorima o pristupanju EU?”.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drustva i Institut za medjunarodne odnose, u suradnji s Uredom UNDP-a u Hrvatskoj, organizirali su u četvrtak 24.11.2005. u Zagrebu okrugli stol na temu: “Civilno društvo i država – partneri u pregovorima o pristupanju EU?”. Cilj je bio poticanje rasprave o ulozi organizacija civilnog društva u procesu pregovora i o mogućnostima uspostave učinkovitih mehanizama komunikacije i savjetovanja s građanima u tom procesu.
Prvi dio skupa se sastojao od izlaganja na temu iskustava suradnje države i civilnog društva u procesu pregovora o članstvu u Evropskoj uniji u novim članicama i pristupajućim državama: Češkoj, Rumunjskoj i Sloveniji.
David Stulik, član Ekonomskog i socijalnog odbora EU iz Zaklade za razvoj civilnog drustva u Ceskoj Republici u svojem je izlaganju pokazao kako u njegovoj zemlji nije bilo formalne uključenosti organizacija civilnog društva u proces pregovora s Unijom (u smislu članstva u pregovaračkim timovima), iako je njihov neformalni utjecaj u pojedinim područjima bio iznimno značajan. Ipak, Stulik smatra kako je za efektivni utjecaj civilnog društva iznimno korisno uspostaviti široke platforme suradnje među organizacijama i, po mogućnosti, tijelo koje reprezentira čitav sektor.
Ionut Sibian iz rumunjske Zaklade za razvoj civilnog drustva, ukazao je na neke moguće opasnosti od prevelkog oslanjanja neprofitnih organizacija na sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije. Iznos sredstava koja je moguće povući iz ovih fondova se naime s približavanjem punopravnom članstvu smanjuje, pa bi mnogim manjim organizacijama koje se isključivo financiraju iz tih izvora, s ulaskom u Uniju mogla biti ugrožena egzistencija. Nadalje, Sabian smatra kako je nužna prepostavka kvalitetnog sudjelovanja organizacija civilnog društva u pregovorima privlačenje i zadržavanje eksperata, što zbog niskih nadnica u ovom sektoru nije uvijek jednostavno.
Metka Roksandič, članica Ekonomskog i socijalnog odbora EU iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije dala je specifično sindikalnu perspektivu na proces pregovora o članstvu u EU. Ne treba vjerovati, smatra ona, da su sve nepopularne mjere koje poduzima vlada nužne i utemeljene na nepromjenjivim zahtjevima Unije. Zahtjevi i kriteriji koje postavlja EU su naime relativno općeniti, a njihovo ispunjavanje je moguće na različite načine. Stoga je vlada u većini slučajeva u poziciji da odabere one mjere koje manje ugrožavaju položaj radnika. Sindikati pak, kako bi mogli ostvariti utjecaj i postići takve povoljnije ishode, trebaju prije svega raspolagati relevantnim informacijama, a ovo je moguće postići umrežavanjem s važnijim sindikatima Evropske unije.
Sadržaj drugog dijela skupa bila su izlaganja hrvatskih stručnjaka – predstavnika vlasti i civilnog društva vezana uz trenutno stanje i perspektive partnerstva države i civilnog društva u procesu pregovora.
Mario Horvatić, pomoćnik ministrice vanjskih poslova i evropskih integracija je ukratko predstavio sadržaj strategije komunikacije s relevantnim akterima i javnošću o procesu pregovora koju izrađuje ovo ministarstvo. Organizacije civilnog društva se iz perspektive ove strategije prije svega smatra instrumentom informiranja, to jest, kako to Horvatić naziva, “multiplikatorom poruka.”
Neven Mimica, predsjednik parlamentarnog Odbora za evropske integracije i član Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU, govorio je poglavito o ulozi parlamenta i njegovih odbora u procesu pregovora, kao i o sudjelovanju predstavnika trećeg sektora u radu ovih odbora. Sudjelovanje civilnog društva u ovim tijelima postoji, no zasad još uvijek ne postoje potpuno jasni kriteriji sudjelovanja, ističe on.
Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, čuro Popijač i Vladimir Ferdelji, predstavili su ukratko ciljeve ove organizacije u odnosu na pregovore, ali i ukazali na neke nedostatke trenutne suradnje s predstavnicima vlasti. Tako, iako su u radnim skupinama za pripremu pregovora zastupljeni članovi udruga, ova zastupljenost je relativno slaba u odnosu na zastpljenost predstavnika državne administracije. Stoga ni njihov utjecaj na odluke skupina nije naročito velik, smatraju oni.
Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske među ostalim je ukazala na nedovoljno razumijevanje pojma socijalnog dijaloga (predstavnika sindikata, poslodavaca, vlade). U Hrvatskoj se socijalni dijalog naime smatra ciljem po sebi, a ne sredstvom za postizanje drugih ciljeva. Time suradnja ostaje čisto formalna.
Lidija Pavić Rogošić, direktorica udruge ODRAZ iz Zagreba istakla je kako se suradnja države i civilnog društva u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina značajno poboljšala, prije svega usljed institucionalizacije kroz Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva i Savjet za razvoj civilnog društva. Međutim, ova suradnja je i dalje u mnogome prije svega deklarativna.
Dakle, mogu li civilno društvo i država biti partneri u pregovorima o pristupanju EU? Na temelju izlaganja koja se moglo čuti na skupu, čini se da bi odgovor mogao biti “da, donkle” ili, još bolje “da, ali se partnerstvo neće desiti bez napora organizacija civilnog društva na razvijanju ekspertize i međusobnog umrežavanja kako bi povećale svoj kapacitet vršenja pritiska.”

 

Oneworld.net