Privatni interesi u sprezi s gradskim vlastima koriste pogodnosti koje su im date najnovijim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji te zadnjom verzijom zagrebačkog GUP-a iz 11.mjeseca 2007. i to na štetu građana kojima se iz dana u dan smanjuje kvaliteta života u kvartovima gdje žive.
Zagrepčanima su još uvijek u živom sjećanju stravični prizori urušavanja Kupske ulice. Od tog kobnog dana prošlo je svega nekoliko mjeseci ali gotovo iste rabote zagrebački građevinski razvojnici (developeri) nastavljaju nesmiljeno dalje.
Evo najnovijeg primjera sa Sigečice.
Ovih dana, na iskrčenom zemljištu gdje je nekad tvornica Jadran proizvodila čarape, u srcu Sigečice, započelo je užurbano kopanje. Teški kamioni cijeli dan odvoze bezbrojne kubike zemlje i tutnje obližnjim uličicama od čega pucaju zidovi na brojnim malim trnjanskim zdanjima, posljednjim rudimentima radničke arhitekture.
Što se gradi? Tko to gradi? Ne zna se!
Iako je gradilište propisno ograđeno visokom ogradom nema table s imenima investitora, izvođača i projektanta. Nema ni broja građevinske i lokacijske dozvole, što navodi na pomisao da iste ni ne postoje. Razgovarajući s radnicima, stanari obližnjih kuća su na svoj užas saznali da će na platou umjesto starog Jadrana niknuti čak dvije osmerokatnice. To znači da će uskoro stanari s kraja Hvarske biti okruženi: s jednim elipsastim tornjem od dvadesetak katova, jednom poslovniom 9-katnom zgradom i sad još s dvije vjerojatno stambene osmerokatnice. I sve to na samo nekoliko metara od njihove zgrade. Reklo bi se – neće vidjet ni sunca ni mjeseca jer su bageri već zagrebli tik uz rub građevinske parcele što govori da će novo zdanje niknuti tik do njihovih prozora.
No, nije to sve. Već nakon 2-3 metra izvađene zemlje, pojavila se podzemna voda. Stanari Sigečice znaju da je njihovo naselje niže od razine Save u zimskom periodu. Znaju to po učestalom prodiranju vode u njihove podrume kroz kanalizaciju. Da li za tu činjenicu znaju i izvođači radova? Ili će to otkriti, kao u Kupskoj, tek kad se dogodi nesreća? Za sada, vidljive su teke neke blage pukotine na zgradi s kraja Hvarske ulice.
Ovaj primjer vrlo zorno pokazuje kako novovjeki urbanizam u službi privatnog kapitala putem DPU-ova provodi krajnje nerazumnu betonizaciju Zagreba. Neki privatnik se domogao tko-zna-na-koji-način neke gradske parcele te je mjerodavnima u Gradu izrazio svoju želju da tamo investira i gradi. To je od strane gradskih vlasti pozdravljeno jer su oni uvijek otvoreni za privatne inicijative uz uvijet da investitor financira izradu DPU-a. DPU je po narudžbi i za račun istog privatnog investitora izradio neki arhitektonski biro. Investitoru je u interesu da što prije oplodi svoj kapital. Prirodno je da on u DPU neće unijeti sadržaje kao što su proširenje prometnice, pojačanje kanalizacije, vodovodne, plinske i električne mreže, zelene površine i park, školu, vrtić ili ambulantu. Njemu je samo u cilju da na postojećem prostoru sagradi što više stanova ili poslovnih prostora za prodaju. Ako će građani htjeti prolaziti između njegovih dviju osmerokatnica Grad će morati otkupiti to zemljište da izgradi cestu te će on tako sebi nadoknaditi troškove komunalne naknade. (vidi slučaj Ivić Pašalić u Odri).
Ovakvim, samo formalno planskima, a u biti divljim neplanskim i anti-urbanističkim postupanjem se dugoročno nanosi šteta ne samo pojedinom kvartu već cijelom gradu Zagarebu i svim njegovim stanovnicima.
Prekomjernom izgradnjom i betonizacijom dugoročno se mijenja mikroklima grada. Ljeta će biti još toplija a zime još hladnije. To će izazvati povećanu potrošnju energije - što za grijanje što za hlađenje. Smanjenje neizgrađenih i zelenih površina povećava količinu oborinskih voda koje treba dodatno zbrinjavati u kanalizaciji ograničenog kapaciteta. Uslijed smanjenja zelenila pogoršat će se kvaliteta zraka. Veći broj stanovnika u nekom kvarti neminovno dovodi do prometnih zagušenja postojećih prometnica jer s ljudima obično u neki kvart dolaze i njihovi automobili a javni transport nije u mogućnosti podmirivati na taj način narasle potrebe sve brojnijeg stanovništva. Sve skupa djeluje na pogoršanje općeg zdravlja stanovništva i povećanje potreba za zdravstvenim uslugama i lijekovima.
Sve navedeno zapravo čini opći obrazac za povećane emisijua CO2 i stakleničkih plinova u atmosferu koji povećavaju globalno zatopljenje planete i ubrzavaju klimatske promjene.
Mi želimo i pozivamo vlasti grada Zagreba da donesu plan mjera čija će primjena utjecati na smanjenje štetnih emisija i koje će poboljšavati kvalitetu života građana, priopcili su iz Zelene liste.
