Prihvaćanjem prijedloga programa stambenog zbrinjavanja povratnika, bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi, Vlada je jučer otvorila put prema konačnom rješenju njihova stambenog pitanja.
Prijedlogom je do kraja 2011. godine predviđena gradnja 3600 stanova za najam koji će se potom ustupati povratnicima kojima će biti osiguran status povlaštenih najmoprimaca. Za provođenje tog programa Vlada u državnom proračunu mora osigurati 3,074 milijarde kuna, što je prosječno godišnje 123 milijarde kuna, s rokom otplate od 25 godina.
Ritam gradnje
• 2006 - sklapanje ugovora s najmoprimcima
• 2007. - 180 stanova
• 2008. - 936 stanova
• 2009. - 1008 stanova
• 2010. - 1008 stanova
• 2011. - 468 stanova
Gdje će se graditi:Karlovac, Osijek, Petrinja, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Zadar, Zagreb
Za provođenje tog programa Vlada u državnom proračunu mora osigurati 3,074 milijarde kuna, što je prosječno godišnje 123 milijarde kuna, s rokom otplate od 25 godina.
400 stanova će se kupiti na tržištu
Ostatak od, prema jučerašnjoj procjeni ministrice graditeljstva Marine Matulović-Dropulić, oko 400 stanova koji neće biti osigurani gradnjom država će za tu svrhu kupiti na tržištu.
Riječ je o stanovima koji se najčešće nalaze u malim sredinama, gdje prosječna kupovna cijena na tržištu iznosi 1280 eura po četvornome metru.
Pripreme za gradnju počet će do kraja ove godine, za što je, prema riječima ministra razvitka Božidara Kalmete, u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka osigurano 35 milijuna kuna, a preostali novac prikupljat će se u skladu s dinamikom određenom programom zbrinjavanja povratnika. Stanovi će se graditi po modelu javno-privatnog partnerstva, na državnom zemljištu, prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji, a njihova gradnja bit će povjerena onom izvođaču koji Vladi ponudi najbolje uvjete. Prema jučer Vladi predočenim procjenama, ukupna cijena gradnje ne bi smjela biti veća od 949 eura po četvornome metru stana.
Javni poziv za tvrtku partnera
Država će s izabranim partnerima sklopiti ugovor o dugoročnom najmu stanova u kojima će stanovati povratnici, s time da nakon roka od 25 godina stanovi prelaze u vlasništvo države. Povratnici će, pak, državi, plaćati zaštićenu najamninu koja danas iznosi 2,54 kune po stambenom kvadratu. Visina zaštićene najamnine podložna je promjenama, o čemu će, pokaže li se za to potreba, odlučivati nadležni ministar.
Povratnici koji se usele u spomenute stanove neće ih moći prodavati niti iznajmljivati, niti će njihova djeca moći nasljeđivati pravo da u njima dalje stanuju nakon smrti roditelja. Riječ je o državnim stanovima koji se izlaskom zaštićenih najmoprimaca vraćaju državi koja njima može slobodno raspolagati, rekla je Matulović-Dropulić.
Stanovi će se, prema jučer usvojenom programu, organizirano graditi u onim županijama gdje se na temelju pristiglih zahtjeva utvrdilo da je potrebno osigurati više od 100 stanova. Tamo gdje su potrebe manje, stanovi će se kupovati na tržištu.
Ministarstvio graditeljstva zaduženo je da u suradnji s Agencijom za promet i posredovanje nekretninama i Ministarstvom razvitka do kraja godine raspiše javni poziv za odabir tvrtke partnera te da s budućim korisnicima stanova zaključi ugovore o najmu.
Milanka Opačić (SDP):
To je skrivanje zaduženja
Podržavamo rješenje problema ove kategorije građana, samo nam se čini da je ovo skrivanje novih zaduženja jer ne vidimo interes privatnog kapitala za ulaganja u stanove koji su u državnom vlasništvu i idu u povlašteni najam.
Josip Friščić (HSS):
Ne treba graditi u gradovima
Svi kojima je imovina uništena moraju se obeštetiti materijalno ili u naturi. Nisam siguran da je najbolji način graditi stanove u gradskim sredinama, možda je država mogla otkupiti stambene prostore na manje naseljenim područjima.
Anto čapić (HSP):
U Osijeku 500 zahtjeva
Podupirem ovakav Vladin program. Vrlo je važno da je u programu uvjet prema kojemu stan može dobiti samo onaj tko nema drugu imovinu u Hrvatskoj. Drugo, ne može se naslijediti status zaštićenog najmoprimca. Da im je Vlada dala pravo na nasljeđivanje tog statusa, mi ne bismo podržali program.
U Osijeku imamo oko 500 zahtjeva srpskih povratnika za stanovima.
Viktor Vresnik