Žene rijetkost u tehničkim znanostima

Spolna struktura voditelja odobrenih znanstvenih programa za 2007. godinu uvelike odražava spolnu strukturu hrvatske znanosti. Naime, od 318 znanstvenih programa, koliko ih je Ministarstvo znanosti odobrilo prošloga tjedna, žene su voditeljice 81 programa (25 posto), a muškarci 237 (75 posto). Analizu spolne zastupljenosti napravio je Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a pogleda li se po znanstvenim skupinama, lako je zaključiti u kojim su znanostima žene u Hrvatskoj prisutnije, a u kojima ih gotovo i nema. Žene kao voditeljice znanstvenih programa najzastupljenije su u društvenim znanostima (39 posto ili 19 voditeljica u 49 odobrenih programa) i humanističkim znanostima (30 posto ili 15 voditeljica u 50 odobrenih programa). Malo iznad prosjeka za sve programe žene su zastupljene i u biomedicinskim znanostima (29 posto ili 19 voditeljica u 66 programa) i biotehničkim znanostima (26 posto ili 10 voditeljica u 39 programa). Međutim, očito je da će teško prodrijeti u prirodne i, posebno tehničke znanosti, gdje je voditeljica programa samo 18, odnosno 14 posto. Ti podaci odražavaju činjenicu da su u prirodnim i tehničkim znanostima žene najslabije zastupljene kao studentice pa je, posljedično, teško očekivati da će biti zastupljenije kao znanstvenice i voditeljice znanstvenih programa. Od ukupnog broja upisanih studentica njih 27 posto upisuje tehničke znanosti. Sa završavanjem studija nemaju problema jer su 26 posto diplomiranih na tehničkim fakultetima žene. U Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zaključuju da uspjeh, odnosno neuspjeh studiranja nije razlog zašto djevojke u znatno manjem broju upisuju tehničke fakultete, nego je razlog tradicionalno shvaćanje prema kojem je prirodno da tehnika zanima muškarce, dok su žene usmjerenije na društvene i humanističke znanosti.