Kompanije u Europskoj uniji neće biti prisiljene smanjiti emisiju štetnih plinova u onoj mjeri u kojoj se to dosad pretpostavljalo zbog kratkovidnih planova za uspostavu režima trgovine kvotama za emisiju štetnih plinova, poručio je World Wildlife Fund (WWF)

Na meti kritike našla se druga faza Programa EU za trgovinu kvotama (ETS), i to zato što se kompanijama u okviru sustava uspostavljenog Protokolom iz Kyota dopušta kupovina velike količine dozvola za emisiju od projekata izvan EU. U izvješću pod naslovom Emission Impossible WWF tako upozorava da oslanjanje na jeftine uvozne dozvole podrazumijeva da europska industrija možda uopće neće morati smanjiti vlastitu emisiju u drugoj fazi mehanizma trgovine, koja bi trebala biti na snazi od 2008. do 2012. Naime, sukladno ETS-u, kompanije dobivaju dozvole za emisiju kojima se ograničava njihov ispuštanje štetnih plinova. One potom mogu smanjiti emisiju i prodati neiskorištene dozvole drugim, većim zagađivačima ili kupiti nove dozvole i tako povećati dopuštenu kvotu za emisiju CO2. Prva faza ETS-a počela je 2005. i bila je izložena žestokoj kritici uz argument da vlade dodjeljuju previše dozvola, omogućujući industriji da zagađuje slobodnije no što bi joj trebalo biti dopušteno. WWF je u svoju studiju uključio devet članica EU, Veliku Britaniju, Njemačku, Poljsku, Irsku, Francusku, Španjolsku, Nizozemsku, Portugal i Italiju, procijenivši da će se u drugoj fazi ETS-a između 88 i 100 posto emisije u tim zemljama moći ‘pokriti’ dozvolama kupljenim izvan EU. Odluka Europske komisije da se kompanijama dopusti kupovina ogromne količine dozvola podrazumijeva da bi teška industrija, uključujući sektor energetike, mogla kupovinom tih dozvola zaobići obvezu smanjenja emisije, zaključuje Keith Allot, čelnik britanskog ogranka WWF-ova Programa o promjeni klime. Postoji realna opasnost da će EU zbog toga biti prisiljen ulagati velika sredstva u kupovinu dozvola dok će emisija u predstojećim godinama snažno rasti, što znači da neće biti ispunjeni ciljevi smanjenja emisije, zacrtani za 2020. i 2030. Time bi se ruglu izložila i vodeća pozicija Europe u borbi protiv promjene klime, podsjeća Allot.