Zelena akcija protiv destrukcije sustava javnog prometa

Prenosimo dopis koji je Zelena akcija poslala pročelniku Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet g. Jelaviću, a u kojem iskazuje negodovanje zbog napora koje taj ured ulaže u danju destrukciju funkcioniranja sustava javnog prijevoza: Poštovani g. Jelavić, Zelena akcija iskazuje negodovanje zbog napora koje Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet ulaže u danju destrukciju funkcioniranja sustava javnog prijevoza. Najočitiji primjeri su: 1. Izgradnja javne garaže na Tuškancu. s 466 parkirnih mjesta. Uspoređujući tu brojku s ostalim javnim garažama u Zagrebu te s brojem automobila koji ih koriste, dolazimo do podatka da će u garažu na Tuškancu tijekom najprometnijeg razdoblja (od 08 do 18 sati) svakodnevno ulaziti, a nakon toga naravno i izlaziti 1500 vozila, tj. 150 vozila na sat. To će dovesti do daljnjeg prometnog zagušenja Gundulićeve i Ilice te usporenja tramvajskog prometa koji i u postojećoj situaciji vozi brzinom od svega 8 km/h. Sigurno je da je manji dio tih vozila koja će koristiti garažu na Tuškancu i do sada prometovao ulicama središta Zagreba, ali evidentno je da će otvaranje garaže biti veliki poziv vozačima da krenu u centar grada automobilom. 2. Probijanje gotovo svih slijepih ulica uz Vlašku i Maksimirsku. Prije mnogo godina, one su zatvorene upravo kako ne bi ometale tramvajski promet. Svi stanovnici Zagreba dobro znaju da je Vlaška, uz Savska i Ilicu najkritičnija ulica s aspekta protočnosti tramvajskog prometa, isključivo zbog velikog broja automobila koji prometuju po trasi tramvajske pruge. Ukoliko dođe do probijanja slijepih ulica i njihovog spajanja s Vlaškom i Maksimirkom (osim što se povećava mogućnost prometnih nesreća), dogodit će se sljedeće situacije: a) Nekoliko automobila s ukupno 3-4 putnika koji iz smjera Maksimirske i Vlaške skreću udesno u jednu od probijenih ulica voze ispred tramvaja s 200tinjak putnika. Automobili, naravno, moraju smanjiti brzinu prije skretanja (dakle, i tramvaj iza njih smanjuje brzinu), propustiti pješake koji prelaze cestu (tramvaj u to vrijeme stoji na mjestu) i tek onda skreću te napokon dozvoljavaju tramvaju da nastavi svoj put. Do sljedećeg raskrižja koje se nalazi 100 metara dalje. b) Slična situacija. Nekoliko automobila s ukupno 3-4 putnika iz jedne od probijenih ulica želi skrenuti udesno te ući u Maksimirsku ili Vlašku. Uz logičnu pretpostavku da Maksimirska i Vlaška ostaju glavne ulice, spomenuti automobili trebaju čekati da prođu sva vozila s prednošću. Međutim, s obzirom na prometnu zagušenost Maksimirske i Vlaške, teško je dočekati “čistu” situaciju za ulazak u navedene prometnice, tako da će većina vozača iz probijenih ulica oduzimati prednost vozilima iz Maksimirske i Vlaške i tako ih usporavati. 3. Smanjivanje pješačke zone. Umjesto proširenja, planirana garaža u sklopu projekta “Cvjetni prolaz” pretvara pješački dio Varšavske ulice u ulaz u garažu. Važno je istaknuti da je pješačka zona u Zagrebu (kao i u svim ostalim gradovima), među ostalim, stvorena zbog prevelikog broja automobila koji su prometovali gradskim središtima. Tj. atraktivnost najužeg centra grada je tolika da broj vozila koji žele tamo parkirati daleko premašuje propusnu moć tih ulica. Dakle, pješačka zona ima svoju ulogu u funkcioniranju prometnog sustava velikih gradova čija središta bi (u slučaju da pješačka zona ne postoji) bila mnogo više preplavljena vozilima. Usporenje javnog prijevoza će imati za posljedicu daljni porast nezadovoljstva korisnika tog sustava, te će jedan dio njih početi koristiti automobile te tako još više doprinjeti destrukciji javnog prijevoza. Molimo vas da spriječite ovakav razvoj događaja i omogućite javnom prijevozu da bude brz, točan, udoban i učestao, te na taj način poželjan većem broju građana/ki Zagreba. S poštovanjem, Bernard Ivčić, dipl.ing.prom. Transportni program Zelene akcije