Zbrka u Vladi s Memorandumom EU

'Ovo je jedno neugodno pitanje', odgovorio je Vladimir Špidla, europski povjerenik za zapošljavanje, socijalnu politiku i jednake mogućnosti, nekoliko sati nakon što je u ime Europske komisije s Vladom potpisao zajednički Memorandum o socijalnoj uključenosti (JIM). Pitali smo ga, naime, za komentar zbrke koja je nastala u Vladi uoči potpisivanja tog ključnog dokumenta EU u području socijalne politike, koji mora potpisati svaka zemlja pristupnica. U petak navečer Vlada još nije bila prihvatila tekst JIM-a niti je mogla potvrditi da će uopće biti potpisan u ponedjeljak ujutro. U zagrebačkom uredu EK u petak popodne zbog toga nisu bili sigurni hoće li Špidla uopće doći. Iako se JIM radio po strogo utvrđenom protokolu punih 18 mjeseci i svaka se riječ usuglašavala s EK, nekoliko dana prije svečanog potpisivanja potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor zatražila je da se već davno usuglašena poglavlja mijenjaju. Unatoč objašnjenjima stručnjaka da je to sada nemoguće i da trebaju pristanak EK, inzistirala je da se te promjene unesu ili neće pristati na potpisivanje. 'Traženo je, primjerice, da se u poglavlje koje smo prihvatili i usuglasili prošlo ljeto unesu sve mjere populacijske politike, iako u vrijeme donošenja tog poglavlja te politike uopće nije bilo', objašnjava jedan od stručnjaka koji je radio na dokumentu. Unatoč svemu, Kosor, koja je to okarakterizirala 'minornim promjenama', nije odustajala pa su na kraju primjedbe otišle u Bruxelles. Međutim, u centru EU većina primjedbi nije prihvaćena 'jer nisu suštinske'. Nakon što su novinari otkrili što se događa, u petak oko 22 sata Vlada je ipak sazvala telefonsku sjednicu i prihvatila dokument. Drugoga dana iz Vlade je stiglo tumačenje da je za cijeli 'cirkus' odgovorna državna tajnica za socijalu Dorica Nikolić, koja je vodila tim za izradu JIM-a. U krugovima Ministarstva Jadranke Kosor ta je poruka protumačena kao obračun dviju članica Vlade. Zbog cijele zbrke, ni do samog potpisivanja u ponedjeljak ujutro nije bila tiskana konačna verzija dokumenta, pa su čak i predstavnici Vlade, civilnog društva, sindikata i drugi zainteresirani u ponedjeljak popodne, na svečanoj konferenciji, raspravljali o dokumentu, a da ga uopće nisu vidjeli. Tek je u ponedjeljak na večer dokument objavljen na webu. 'Bilo je zanimljivo i napeto, ali ja sam ipak ovdje i potpisali smo JIM. Mene u biti ne zanima procedura, nego sam dokument. A JIM je dobar dokument. Napravljen je u suradnji svih socijalnih partnera, civilnog društva, predstavnika ranjivih skupina i mogu reći da je produkt konsenzusa čitavog hrvatskog društva koje će njegovom implementacijom sigurno profitirati', rekao nam je Špidla. Očiti su manjak, na kojem se treba mnogo raditi, i hrvatski administrativni kapaciteti. Iako su potpisivanje Memoranduma i pridruživanje Uniji dva paralelna, međusobno nepovezana procesa te unatoč tome što JIM ne otvara izravno pristup fondovima EU, Špidla je istaknuo kako će njegovom implementacijom hrvatski sustav postati učinkovitiji te će se tako osposobiti za bolje korištenje pretpristupne pomoći Europske unije. Primjerice, u sklopu pretpristupnog fonda IPA postoje komponente koje se mogu korisiti za realizaciju mjera iz Memoranduma o socijalnoj uključenosti, dodao je. Nikolić: Prioritet je povećanje zaposlenosti Prema Memorandumu o socijalnoj uključenosti prihvaćeni su određeni zaključci i prioriteti među kojima se ističe povećanje razine zapošljavanja, rješavanje dugotrajne nezaposlenosti, reforma obrazovnog sustava s naglaskom na cjeloživotno obrazovanje, proširenje mreže i strategija decentralizacije socijalnih usluga te socijalno stanovanje. Kako kaže državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić, Hrvatska će u sklopu Memoranduma morati povećati razinu nezaposlenosti te voditi aktivnu politiku tržišta rada posebice prema invalidima, nacionalnim manjinama, dugotrajno nezaposlenim starijim osobama te provoditi antidiskriminacijsku politiku prema ženama. Što se obrazovanja tiče, morat će se povećati broj srednje i visoko obrazovanih, što je među prioritetima politike Vlade. Morat će se raditi i na smanjivanju postotka oni koji ispadaju iz formalnih obrazovnih sustava posebice iz najranjivijih skupina poput Roma, koje također treba osposobiti za rad. 'Memorandum nas obvezuje na proširivanje mreže socijalnih usluga za djecu i invalide posebice u ruralnim sredinama. To znači da će pojedine institucije, socijalno-zdrvastvenog karaktera, morati mijenjati svoje standarde prema europskim modelima', kaže Nikolić, dodavši da će se najpotrebnijima, poput osoba s posebnim potrebama, morati osigurati institucionalna pomoć u svim područjima države, ne samo u centrima moći. Osim institucija, usluge iz sustava socijalne skrbi pružat će i udruge koje s resornim ministarstvima potpišu ugovore o primjerice skrbi za najugroženije skupine. U planu strategije decentralizacije sustava na lokalnu samoupravu prebacit će se primjerice briga vezane uz osnivanje staračkih domova ili zdravstvenih ustanova kako bi svi imali jednak pristup zdravstvu. U pripremi je i novi sustav stambenih subvencija za ugrožene posebice socijalne slučajeve, ali i osnivanje stambenih jedinica za beskućnike. Pod povećalom je stambena problematika povratnika u ruralna područja. 'Osim ovih mjera, sve pretpostavlja izradu i fiskalne politike za smanjivanje gospodarskih različitosti na području svih županija', kaže Nikolić, najavivši reviziju učinjenog za sljedeću godinu.