Istraživanje o procjeni potreba seksualnih i rodnih manjina obuhvatilo je čak 592 osobe u dobi od 16 do 59 godina, među kojima je najveći postotak ispitanika bio iz Zagreba, a zatim i iz Rijeke i Splita. Većina osoba koja je ispunila poslani upitnik muškog je spola, čak 73,1 posto, ženskog je spola bilo 24,5 posto, a 1,2 posto njih izjasnilo se kao transseksualne osobe. Zbog raznih vrsta diskriminacije na poslu, u obitelji i u svakodnevnom životu iz Hrvatske bi se u ovom trenutku bilo spremno iseliti čak 34,8 posto LGBT populacije. Podatak ne čudi uzmu li se u obzir da je gotovo svaki drugi ispitanik pretrpio neki oblik nasilja. Svaki je drugi ispitanik bio izložen verbalnom zlostavljanju - uvredama, psovkama, ismijavanju i ucjenama - a slijede neželjeni seksualni prijedlozi, prijetnje fizičkim nasiljem, kontroliranje kretanja te prijetnje uskraćivanjem novca i materijalne sigurnosti. - U Hrvatskoj većina pripadnika te populacije ne može ni proći ulicom držeći se za ruke s onima koje vole. Najteže je ljudima u malim sredinama. Oni najprije otiđu u veće hrvatske gradove, a kasnije razmišljaju i o odlasku izvan zemlje, u države koje im daju prava poput sklapanja braka i usvajanja djece. U Europi su to Nizozemska, Španjolska i Belgija - kaže Arina Balenović, glasnogovornica organizacije Lori. Otprilike polovica ispitanih odgovorila je kako je svoju homoseksualnu ili biseksualnu orijentaciju prvi put osvijestila u dobi do 15 godina, a svoju seksualnu orijentaciju osvijeste gotovo svi do 30. godine života. Iako većina svoju seksualnu orijentaciju osvijesti razmjerno rano, u javnosti se potpuno slobodno, bez skrivanja, ponaša samo 19,4 posto LGBT osoba. Zbog straha od odbacivanja, izbacivanja iz roditeljskog doma, optuživanja i mogućih konflikata, visoki postoci ispitanika nikada nisu napravili “coming out” - istup o svojoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom, odnosno spolnom identitetu - pred članovima najuže obitelji: u čak 65 posto slučajeva o tome ništa ne znaju očevi, sa 59,2 posto po stupnju povjerenja nešto bolje stoje majke, a sa 48,9 posto najbolje stoje braća i sestre. - Oni koji žive u tajnosti imaju puno problema jer takav život jako teško pada na psihu. Najteže nam je doprijeti do tinejdžera, koji su jako ranjivi, i do pripadnika starijih generacija, koji se najčešće ne služe internetom i žive u vrlo izoliranim uvjetima, bez ikakva kontakta s LGBT zajednicom - kaže Balenović. Najveći postotak LBGT populacije, čak 80 posto, “coming out” napravi pred prijateljima. Gotovo polovici ispitanika bilo je potrebno više od dvije godine da nekome kažu istinu o svojoj orijentaciji. 50% želi djecu Iz istraživanja je jasna i jedna politička poruka: 75,7 posto ispitanika bilo bi spremno dati svoj glas stranci koja bi u svom programu isticala borbu za prava LGBT populacije. Istraživanje daje odgovor i na pitanje koja su to prava: čak 66,7 posto ispitanika za sebe i partnera želi prava bračne veze, a njih 50,3 posto željelo bi imati djecu.
Struktura ispitanih: 592 osobe sudjelovale u istraživanju 73,1% muškaraca 24,5% žena 1,2% transseksualaca 65,6% homoseksualaca 28% biseksualaca 1,2% heteroseksualaca 3,6% nije sigurno
Diskriminacija 28,2% ispitanih doživjelo diskriminaciju u obitelji 10,6% diskriminirali zdravstveni radnici 15,3% pretrpjelo diskriminaciju policije 17,3% diskriminacija na radnom mjestu 3,9% otkaz na radnom mjestu 4,5% moralo je promijeniti radno mjesto