Zbetonirajmo obalu: Turističke zone i megalomanske ideje

Iako je pulski gradonačelnik decidirano rekao da je upravo bespravna gradnja najveći problem novog Prostornog plana uređenja, većina opozicijskih vijećnika s tom se konstatacijom ipak nije složila. Povećanje turističkih zona u najatraktivnijem dijelu Pulskog zaljeva sve je veći kamen smutnje među lokalnim političarima, a ni šira javnost po tom pitanju sigurno ne ostaje ravnodušna. Budući da se dio običnih smrtnika s planiranim intervencijama u prostoru ipak imao prilike upoznati tijekom javnih rasprava, podsjetimo da se čak 95 zahtjeva građana odnosilo na urbanizaciju parcela. I suhoparne statistike potvrđuju da je svega pet posto žitelja Pule gledalo društveni interes i podnijelo primjedbe protiv legalizacije zemljišta. Iako su se zone turizma trebale definirati tek u prijedlogu Generalnog urbanističkog plana, resorno ministarstvo inzistiralo je da se one ucrtaju u prijedlog PPU-a. Iako je netom dobivenom prostornom planu definiran maksimum turističkih kapaciteta i objekata, tek će se po usvajanju plana višeg reda znati i precizan broj smještajnih kapaciteta. Prostorni plan otvara mogućnost legalizacije 50-ak hektara zemljišta na najatraktivnijem području uz more, na kojima će se izgraditi hoteli, turistička naselja i kamp, a hoće li se ti hektari doista i urbanizirati, reći će konačan prijedlog GUP-a. Novim prostornim planom povećava se kapacitet turističkih postelja za čak 50 posto, a ono što Puljane najviše brine jest činjenica kamo će - ukoliko se ovakvi planovi u potpunosti ostvare - odlaziti, recimo, na kupanje. Primjerice, na Valovinama Prostorni plan predviđa izgradnju jednog hotela s 850 postelja na ukupno 12,38 posto novourbaniziranog zemljišta. Time i obližnja kupališta i Galebove stijene prestaje biti djelom izolirano i tako omiljeno kupalište Puljana. Ipak, najveća urbanizacija predviđa se na području Štinjana i dijelu Puntižele gdje bi u budućnosti na 39 hektara trebao osvanuti hotel, turističko naselje i kamp s ukupnim kapacitetom od 2.390 postelja. Iako urbanisti tvrde da se trećina gradskog područja unutar GUP-a definira kao zelena površina, dio pulske oporbe uvjeren je da se ovakvim planom išlo na ruku investitorima i poduzetnicima nauštrb zelenih zona i onima rezerviranim za rekreaciju. Naime, na području stare klaonice planirana je izgradnja hotela s 300 postelja dok bi na području Stare Saccorgiane trebao »niknuti« hotel s još 800 ležajeva. Tu su i postojeći turistički objekti poput Hotela »Pula«, Zlatnih stijena i Verudele. Ne treba zaboraviti da se planom dozvoljava i gradnja pojedinačnih smještajnih kapaciteta koji ne premašuju 80 ležajeva. U konačnici na cijelom pulskom području Prostorni plan uređenja dozvoljava ukupno 17 tisuća postelja koji bi se prostirali na ukupno 102 hektara turističkog zemljišta. Spomenimo tek neke stavove pulskih vijećnika koji po pitanju turističkih zona nisu nimalo štedjeli vladajuću upravu. Tako je Latinka Janjanin u nekoliko navrata prozvala Grad zbog činjenice što plan uređenja omogućava urbanizaciju najatraktivnijeg priobalja, i to na račun zelenih zona. Prema njenim riječima, plan nisu kreirali urbanisti već politika. Livio Bolković načelno pak podržava povećanje turističkih kapaciteta, i to u obliku hotela dok Bruno Langer smatra da je preuranjeno zaletavati se dok ne bude izglasan GUP. Činjenica je da grad koji stremi ozbiljno turističkom razvoju treba voditi računa i o povećanju vlastitih turističkih kapaciteta, a time i nužnih objekata za smještaj što većeg broja gostiju. No pitanje je kako odrediti optimalan broj hotela ili turističkih naselja, a da se pritom ne otvaraju vrata megalomaniji. I dok se s jedne strane ovakvim, ruku na srce, megalomanskim povećanjem, Pulu u budućnosti želi vidjeti kao brand destinaciju, pitanje je kako u tom kontekstu i dalje funkcioniraju smrdljiva Riva i famozna 42 kanalizacijska ispusta, brodogradilište u centru grada ili cementara u pulskoj luci?