Veseli autobus na kat kojeg čekamo pet sati da nas pokupi u Zagrebu krenuo je iz Sarajeva s ekipom iz Srbije, Bosne, Albanije i Makedonije. Prolazimo kroz EU zemlje gdje nas stalno zaustavlja policija, valjda zbog BiH tablica. Već u busu neki kreću s opstrukcijom sistema, balkanski bus ostaje oaza pušača u EU. A ja se gušim u oblaku dima. Tako stižemo u Malmö, švedski grad koji je domaćin 5. Europskog socijalnog foruma. Malmö je grad nešto manji od Splita koji je bio pomalo zaboravljen na jugu Švedske dok nije sagrađen most koji ga je spojio s Kopenhagenom. Sada brzim vlakom treba svega 35 minuta do danskog glavnog grada i mnogo Šveđana radi u susjednoj zemlji, objašnjava mi Tim, volonter ESF-a. U Malmöu ima iznenađujuće malo automobilskog prometa, čime se mi oduševljavamo, a mnogo biciklista i zelenih gradskih autobusa. Kako je sve stvar perspektive potvrđuje stanovnik Malmöa Tim: Taj promet u Malmöu je grozan, a i u ovom dijelu Švedske ljudi su jako lijeni. Hm, možda bi trebao doći u Hrvatsku na neko vrijeme.
Malmö, grad u kojem se najviše u Švedskoj razvijaju solarne energije, sa skvotiranim socijalnim centrom Utkanten, četvrti Augustenborg gdje se provode ekološki programi, Rosengardom, četvrti imigranata, pružio je inspirirajuće okruženje za održavanje ovogodišnjeg skupa svih zainteresiranih za ostvarivanje globalne pravde, Europskog socijalnog foruma. Po peti put okupili su se na jednom mjestu društveni pokreti, NGO-i, sindikati, izbjeglice, ekolozi, aktivisti svih vrsta, antiimperijalisti, skvoteri, anarhisti, imigranti... ESF je nastao iz Svjetskog socijalnog foruma, a prvi europski forum održan je u Firenci 2002. kada je specijalno bio posvećen ratu u Iraku. Iako se 13 000 registriranih sudionika čini sjajnim brojke su ipak znatno manje od dosadašnjih ESF-a u Firenci, Parizu, Londonu i Ateni. Na zadnjem, atenskom ESF-u, bilo ih je, na primjer, 35 000. Već je prvo jutro počelo uzbudljivo, s ekofeminističkim okupljanjem gdje je govorila indijska aktivistica Vandana Shiva. Njene su knjige Biopiratstvo te Ratovi za vodu prevedene i na hrvatski jezik. Prostorija je, kao i na gotovo svih ostalih dvjestotinjak radionica i seminara u naredna četiri dana, bila premala da primi sve zainteresirane.
Vandana Shiva Ljudi me često pitaju kako mogu uvijek biti nasmiješena kada je svijet u tolikim problemima. Ali ja uvijek kažem, unutar sebe nisam rastrgana kao što svijet izvana jest, kaže Vandana Shiva. Iz nje uistinu zrači mir, a ne gnjev. Već na samom početku dobivam tako lightmotiv za cijelo okupljanje, mogu li ljudi koje pokreće gnjev mijenjati svijet (another world is possible je svojevrsno geslo socijalnih foruma)? Mislim da ne mogu. Ima li ovdje ljudi koji mogu mijenjati svijet? Tražim ih među licima u Malmöu... Jedan od pokretača socijalnih foruma uopće (prvi Svjetski forum održan je u Brazilu 2000. godine, paralelno sa Svjetskim ekonomskim forumom u Davosu) je Chico Whitaker Ferreira, brazilski aktivist koji se bori za demokraciju i socijalnu pravdu. Kao i u slučaju Vandane Shive i ovaj čovjek na licu nosi osmijeh i iz njega zrači mir. Socijalni forumi organiziraju se na principima horizontalnosti, poštivanju različitosti, bez glasnogovornika, konačnih dokumenata ili orijentacije. Moramo poštovati raznovrsnost i različite vizije kako mijenjati svijet. Također, i ritam je različit. Taj je izazov bitan. Kada ljude ovdje u Skandinaviji pitate kako promijeniti svijet, oni će reći: 'A čemu ga mijenjati?' To je sasvim nešto različito od, na primjer, Indije, koja ima 160 milijuna dalita, takozvanih nedodirljivih, ljudi isključenih na gotovo nezamislive načine, više od populacije Brazila. Kada tamo pitate: 'Another world is possible?' Oni će odgovoriti: 'Impossible!', rekao je Chico Whitaker. Kapitalizam proživljava krizu, ali i alter-globalizacijski pokreti su u krizama. U Brazilu su mnogi pokreti na neki način povezani s moći, s politikom.
Chico Whitaker Chico Whitaker smatra da je područje okoliša velika prilika za zaokret zato jer je opasnost vrlo blizu i sve više ljudi to osjeća. Upravo su zato klimatske promjene bile jedna od prevladavajućih tema u Malmöu. Uz klimatske promjene, socijalna pitanja u Europi (socijalna prava, tržište rada, migracije) prevladavali su kao tema na Forumu, izjavio je voditelj press centra Peter Johansson. Kao dio Foruma održano je i više uličnih akcija. Najveće su bile demonstracije usmjerene na razne antikapitalističke teme u kojima je sudjelovalo petnaest tisuća ljudi. Šarenilo povorke koja je više od tri sata kružila ulicama Malmöa s natpisima od onih koji pozivaju na prava na obrazovanje, radnička prava, pomoć Palestini i Kurdima, antimilitarizaciju, zaustavljanje klimatskih poruka i druge ekološke poruke, prava djece, dopunjavale su i slike Eva Moralesa, Chea i Marxa, anarhisti s crnim maramama na licu, klaunovi, pozivi za zatvaranjem globalnih casina, zaustavljanje privatizacije vode ili ujedinjenje radnika. Mnoge natpise nisam ni razumjela jer su ovdje sudjelovali, tvrdi press centar, ljudi iz svih europskih zemlja i mnogih izvaneuropskih.
Najviše izvaneuropskih sudionika vidjela sam na seminaru o urođenicima i okolišnoj pravdi. Tako je Alfonso Morales iz Gvatemale, pripadnik naroda Maja, govorio o neokolonijalizaciji koja se događa njegovoj zemlji. Vlada daje koncesiju stranim kompanijama za rudnike srebra i zlata koje ostave samo jedan posto zarade u zemlji. Gvatemala, u čijem stanovništvu Maje čine 90 posto, nikad nije imala predsjednika iz tog naroda. Miguel Palacin Quispe,iz peruanske organizacije Coordinadora Andina održao je snažan govor. Kao urođenici, mi vjerujemo da živimo u svijetu konzumerizma, militarizma i eurocentrizma. Nismo ni lijevi ni desni, idemo samo naprijed. Nismo folklor nego politički akteri, mi smo alternativa. Mi, sinovi Pachamame, majke zemlje, gradimo horizontalno društvo, dao je važnu poruku Miguel. Pogled na svijet urođenika diljem svijeta je život kao dio prirode, a ne iznad nje. Kakvi su efekti toga života u odnosu na zapadnjački pogled dominacije i osvajanja prirode pokazuju činjenice da urođenici ostavljaju najmanji ekološki otisak i da je bioraznolikost najveća upravo na područjima gdje žive urođenici. Oni imaju danas zajedničke probleme. Zbog kolizije vlada i multinacionalnih kompanija plaćaju najvišu cijenu, raseljenje, gubitak zemlje i vlastite duhovnosti. Oni su iz Malmöa poručili: UN -ovu Deklaraciju o pravima urođenika, prvu deklaraciju koju su ispregovarali ljudi kojih se direktno tiče, Švedska na primjer nije ratificirala. U ovoj reportaži prevladava okoliš zato što na žalost nikako nije bilo moguće prisustvovati tolikim seminirama strpanim u samo četiri dana. Ovdje je moguće samo zagrebati površinu tema koje su raspravljane, ponekad i vrlo žučno. Vrlo je bitno što socijalni forum okuplja i ljude različitih pogleda te nudi priliku za razgovor. Različitost znači slobodu, naglasila je i Vandana Shiva. Biti u stanju izreći istinu najradikalniji je potez današnjice, smatra ona. Od glazbenice Azize Brahim koja je pjevala o slobodi Zapadne Sahare u dijelu Europskog kulturnog festivala koji se održavao u sklopu Foruma, do Vandane Shive, žene su bile značajan sudionik ESF-a.
S obzirom da se Europski socijalni forum održao uoči Svjetskog dana bez automobila, spomenut ću za kraj opet Vandanu: Prestala sam voziti auto kad sam došla studirati na Zapad. Aute zovem metalnim zatvorima, a ljudi misle da ih oslobađaju. Kad se priča o transportu pretpostavlja se da mora biti 'motorizirano'. Žene iz pokreta Chipiko govorile su da im je najdraže prijevozno sredstvo autobus broj 11 (noge). Zato često kažem da su upravo žene Trećeg svijeta najradikalnije. Socijalni forum kao ideja otvorenog prostora za diskusiju doživljava i kritike zbog 'prevelike birokratiziranosti i organizacije od strane velikih NGO-a'. Chico Whitaker se osvrnuo na to. On smatra da i NGO-i i razni socijalni pokreti moraju postojati i raditi zajedno. To je rješenje, a ne problem, smatra. Socijalni forumi doživljavaju kritike i od anarhista koji se protive NGO-ima koje financiraju donori i od onih desnijih koji dovode u pitanje pluralitet foruma koji okuplja većinom grupe s lijevim predznakom. Slijedeći će se Europski socijalni forum održati 2010. godine u drugačijem okruženju od uređene Skandinavije, prvi put izvan zemalja EU, u Istanbulu. Slijedeći je pak Svjetski forum već u siječnju 2009. u brazilskom gradu Belemu.